Ustavni sud Crne Gore će na današnjoj sjednici najvjerovatnije odbiti predloge za utvrđivanje neustavnosti i nezakonitosti Temeljnog ugovora zaključenog između države i Srpske pravoslavne crkve (SPC) i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.

Prema nezvaničnim saznanjima „Dana“, sudije Ustavnog suda neće prihvatiti inicijative za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Temeljnog ugovora, niti preambule i pojedinih članova tog dokumenta, koji je zaključen 3. avgusta 2022. godine. Nezvanične informacije „Dana“ su da sudije neće prihvatiti ni inicijative za ocjenu ustavnosti odredaba članova 5, 7 i 19 Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Postupak pred Ustavnim sudom u vezi sa ovim zakonom pokrenut je po inicijativi pet poslanika ranijeg saziva parlamenta – Nikole Rakočevića, Danijela Živkovića, Ervina Ibrahimovića, Ivana Brajovića i Raška Konjevića. Postupak pred Ustavnim sudom za ocjenu Temeljnog ugovora pokrenut je po inicijativi koju su u martu 2023. podnijeli funkcioneri Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović Stanković, Raško Konjević, Borislav Banović, Ivan Vujović, Bojan Zeković i Mirko Stanić. Inicijative za ocjenu ovih akata podnijelo je i nekoliko NVO i pojedinaca.

Prema našim saznanjima, Ustavni sud je stava da su vjerska prava iz Temeljnog ugovora sa SPC u gotovo identičnom obliku sadržana u temeljnim ugovorima potpisanim s ostalim vjerskim zajednicama.

Temeljni ugovor između SPC i države Crne Gore potpisali su 3. avgusta 2022. patrijarh srpski Porfirije i tadašnji predsjednik crnogorske vlade Dritan Abazović. Dio građana, nezadovoljan zbog toga, protestovao je tog dana ispred vile „Gorica“, gdje su patrijarh i Abazović potpisivali ugovor.

Izmjenama Zakona o slobodi vjeroispovijesti, o kojem će se danas izjasniti sudije US, izbrisani su sporni članovi koji su se odnosili na mogući prelazak imovine vjerskih zajednica u državno vlasništvo ako vjerske zajednice nemaju adekvatne dokaze da su vlasnici te imovine.

Izmjenama zakona, usvojenim po okončanju trodecenijske vladavine DPS-a, izbrisan je i član zakona koji se odnosi na registraciju vjerske zajednice koja djeluje u Crnoj Gori i uveden je termin o njenoj evidenciji. Zbog tih odredaba u prethodnom zakonu, krajem 2019. i tokom 2020. godine organizovane su velike protestne litije.

Danas i o Uredbi o zastupniku Crne Gore u Strazburu

Na dnevnom redu današnje sjednice Ustavnog suda je i više inicijativa za ocjenu ustavnosti izmjena Uredbe o zastupniku Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava. Prethodno predlog sudije izvjestioca da se pokrene postupak ocjene ustavnosti nije dobio podršku većine sudija, pa je predmet dodijeljen drugom sudiji, koji treba da izradi predlog odluke u skladu s većinskim stavom sudija u US.