Ustavni sud (US) prioritetno će razmatrati dvije inicijative za ocjenu ustavnosti dopuna Zakona o lokalnoj samoupravi kojima su izbori u više crnogorskih opština odloženi za 23. oktobar.

To je odlučeno na jučerašnjoj sjednici US.

Inicijative, koje osporavaju ustavnost izmjene zakona, podnijeli su poslanici Demokratskog fronta (DF) i Centra za demokratsku tranziciju (CDT), a Ustavni sud ih je objedinio u jedan predmet.

Sudija izvjestilac predložio je da se izmjena zakona razmatra prioritetno što je jednoglasno usvojeno na jučerašnjoj sjednici Ustavnog suda. To znači da će se o njemu na jednoj od prvih narednih plenarnih sjednica izjasniti sud.

U predlogu koji je Ustavnom sudu podnio DF navodi se da bi se ostankom na snazi ovakvog zakona, stvorio opasan i protivustavan presedan po kojem bi se proizvoljno mogao mijenjati izborni sistem odlukama Skupštine i to dok traju ranije zakazane izborne radnje.

”Tako bi se na primjer moglo dogoditi da… zakonodavac u septembru odluči da pomjeri rok za održavanje lokalnih izbora najkasnije za mart 2023. godine. S obzirom na navode ovog predloga, jasno je da su ispunjeni procesni uslovi da se ovaj predmet prioritetno razmatra na Ustavnom sudu”, naveli su iz DF-a.

U inicijativi DF-a navodi se da je sporno i što izmjene zakona nisu usvojene dvotrećinskom većinom kako to Ustav nalaže, nego prostom. Podsećaju i da su izmjene o odlaganju izbora inkorporirane u Zakon o lokalnoj samoupravi, a ne u Zakon o izboru odbornika i poslanika, “čime je predlagač svjesno zaobišao dvotrećinsko odlučivanje, iako se u pogledu materije regulisanja sporni tekst nesporno bavi uređenjem izbornog sistema i to u dijelu termina održavanja izbora”.

U inicijativi CDT-a navodi se da izmjene zakona nisu usklađene sa drugim zakonima u pravnom sistemu Crne Gore, a naročito je važna neusklađenost sa Zakonom o izboru odbornika i poslanika koji predstavlja zakon više pravne snage.

Promjene su, pored neusklađenosti sa zakonima, u suprotnosti i sa članom 91 Ustava Crne Gore kojim se reguliše hijerarhija pravnih akata, odnosno precizira koji se akti usvajaju kvalifikovanim većinama, smatra CDT.

Predsjednik države Milo Đukanović (DPS) je prvobitno u dva navrata odbio da potpiše ovakve izmjena zakona navodeći da su neustavne. S obzirom da ga Ustav obavezuje da nakon drugog usvajanja zakona mora da ga potpiše, on je proglasio posljednje izmjene koje izbore u 14 opština odlažu za 23. oktobar.

Na jučerašnjoj sjednici US nije donijeta odluka po ustavnoj žalbi direktora Demokrata Momčila Lekovića, jer o tome nije postignuta saglasnost sudija zbog problema sa kvorumom.

US ima osam sudija, te je, da bi se donijela odluka, potrebno da za nju glasa petoro, koliko ih trenutno ima u Sudu. Kako sve sudije nisu usaglasile stav, odluka nije mogla biti donijeta.

Leković je žalbom tražio ukidanje rješenja Državne izborne komisije od 14. maja 2022. kojim je proglasila kao neosnovan njegov prigovor na rješenje opštinske izborne komisije Žabljak.

Leković je uputio prigovor jer je OIK Žabljak 11. maja odbila da proglasi izbornu listu Demokratske Crne Gore koju su podnijeli za učešće na lokalnim izborima na Žabljaku.

Direktor Demokrata je podsjetio da je predsjednik države izbore u Žabljaku i Plužinama raspisao za 5. jun, te da je kranji rok za dostavljanje listi bio 10. maj. Tog dana Demokrate su podnijele listu, ali je OIK Žabljak odbila da je proglasi.

Navodi se da je OIK Žabljak takav stav zasnovala na tome što je parlament usvojio dopune Zakona o lokalnoj samoupravi kojima se izbori odlažu za 23. oktobar.