Crna Gora se u posljednje dvije decenije značajno udaljila od evropskih preporuka kada je riječ o vanbolničkoj upotrebi antibiotika.

Studija Univerziteta i Kliničkog centra Crne Gore pokazuje da je od 2000. do 2022. potrošnja antibiotika u ambulantnoj praksi porasla za 71 odsto. Stručnjaci upozoravaju da se sve češće koriste antibiotici širokog spektra, koji bi trebalo da budu rezervisani za otporne infekcije, čime se povećava rizik od razvoja antimikrobne rezistencije, neželjenih dejstava i većih troškova liječenja.

– Ne zaboravite i mi imamo domaće bakterije, u našim crijevima sa brojnim ulogama i onda ti antibiotici utiču na njih uz obilje neželjenih efekata, u interakciji sa nekim ljekovima i ono što je kruna svega i zapravo najveći rizik i najveća opasnost, to je rizik od nastanka antimikrobne rezistencije – rizik da ćemo u jednom momentu i mi u CG i region i EU i čovječanstvo u cjelini, doći u situaciju da više nećemo imati čime da liječimo infekcije, jer će baketrije postati otporne na antibiotike – kazala je prof. dr Nataša Duborija Kovačević.

Antimikrobna rezistencija danas se smatra jednom od najvećih prijetnji javnom zdravlju. Prema SZO, svake godine uzrokuje preko milion smrtnih slučajeva. Glavni razlog je neracionalna upotreba antibiotika u zdravstvu. I dok EU preporučuje da 65 odsto antibiotika bude iz tzv. Access grupe, Crna Gora je taj udio smanjila sa 73 na 50 odsto. Vanbolnička potrošnja antibiotika kod nas je čak 75 odsto viša od prosjeka EU, a umjesto smanjenja – bilježi se rast. Početak školske godine donosi i više virusnih infekcija, zbog čega stručnjaci apeluju na roditelje da ne koriste antibiotike bez potrebe.

– Ali za ogromnu većinu djece koja su zdrava, pustite ih, neka se imuniziraju neka kijaju, neka kašlju, neka skoči ta temperatura. Na taj način se razvija imunitet, dajte mu paracetamol. Tražite neki sprej za nos, preporučiće vam farmaceut, pa tek ako nekoliko dana, tri dana recimo, ne prolazi temperatura, ako se ne mijenja opšte stanje na bolje itd, onda zakažite kod pedijatra – poručila je Duborija Kovačević.

Inspekcija je utvrdila nepravilnosti – u apotekama često rade tehničari umjesto farmaceuta, ljekovi se izdaju bez nadzora, a u prometu su i proizvodi bez validne dokumentacije. Po tom osnovu izdato je 286 prekršajnih naloga, a ukupne kazne iznose preko 152 hiljade eura.

– Za 2023. imamo 137 nepravilnosti konstatovanih, izrečeno 230 prekršajnih naloga i ukupan iznos kazni 95.900 e.  Za 2024 godinu 76 nepravilnosti 150 prekršajnih naloga i 81 hiljada – navela je zdravstveno sanitarna inspektorka Deniza Dervović.

– U toku ove godine preciznije od januara do 31. avgusta imamo izvršena 84 inspekcijska nadzora, tokom kojih je kontstatovana 31 nepravilnost odnosno kršenje odredbi Zakona vezano za izdavanje ljekova bez recepta – precizirala je Dervović.

Ciljevi EU mogli bi biti dostižni do 2030. godine, ali samo uz brzo i odlučno djelovanje. Ključne mjere su edukacija građana, stroža kontrola propisivanja antibiotika, ažuriranje smjernica za liječenje i redovno informisanje ljekara o otpornosti bakterija.