Vavedenje Presvete Bogorodice: Slava manastira Hilandar i dan kada ne treba započinjati važne poslove

    4 godine pre 1443 pregleda Izvor: Kodex

Pravoslavna crkva proslavlja danas praznik Vavedenje Presvete Bogorodice, ili uvođenje u crkvu, koji simbolizuje dolazak trogodišnje Marije u Jerusalimski hram i njeno zaveštanje Bogu.

Marija je u skladu sa zavjetom roditelja Joakima i Ane – da će ako dobiju porod, dijete dati u hram – dovedena u Jerusalim i uvedena u hram.

U regionu na Vavedenje po običaju prestaju svadbe, koje se ne održavaju do prvih dana proljeća.

Običaj u takovskim selima u Srbiji bio je da se posle službe u crkvi svečano odjevene i okićene cvijećem iz vjenčanih vijenaca, okupe sve mlade koje su se ove jeseni udale.

Na ovaj dan, koji se zove i Ženska Bogorodica, svetkuju se rodilje i nerotkinje, a mnogi se na ovaj dan i pričešćuju. U selima južnog Pomoravlja na Vavedenje važi običaj da nerotkinje odu da prespavaju u manastir Crkovicu, kako bi im Bogorodica podarila mogućnost da imaju porod.

Vavedenje je i slava stočara koji vjeruju da im Bogorodica štiti stoku od zvijeri. U kalendaru Srpske pravoslavne crkve Vavedenje je upisano crvenim slovom, a inače se smatra jednim od 12 najvećih hrišćanskih praznika. Vavedenje se smatra takozvanim usječnim danom, što znači da tog dana ne treba preduzimati nikakve važnije poslove, sklapati ugovore, započinjati velike radove i slično.

Pored toga ne bi trebalo uzimati noževe, makaze ili neka druga sječiva.

Na Vavedenje se posebno gleda kakvo je vrijeme. Ako osvane sunčan dan, sledeća godina će biti lijepa i sunčana. Sa druge strane, ako padne kiša, vjeruje se da će biti rodna godina, a jak vjetar da je nerodna.

I za Vavedenje važi pravilo da ne treba raditi po kući, prati veš, peglati i slično. Po broju svečara, ovaj praznik se nalazi na 14. mjestu kao krsna slava.

Vavedenje je i slava manastira Hilandar.

Iako Grčka pravoslavna crkva slavi Vavedenje po novom kalendaru (21. novembra), na cijeloj Svetoj Gori tradicionalno se i 4. decembra obilježava Dan Bogorodice, a centralnu liturgiju drže srpski sveštenici iz Hilandara.

Bogorodica je po predanju jedina žena kojoj je ikada bilo dozvoljeno da stupi na tlo Svete Gore, tokom svog misionarskog putovanja po povratku iz Svete zemlje. Ona je zbog toga ujedno i zaštitnica cijele Svete Gore, odnosno grčkog poluostrva Atos.

Na pravoslavnim ikonama Vavedenje je predstavljeno scenom u kojoj trogodišnju Mariju i njene roditelje prima prvosveštenik Zaharije, otac Jovana Preteče.