Pravoslavna nova godina dočekuje se 13. januara u ponoć, a duga tradicija ustalila je i određene običaje koji se rado poštuju.

Prema narodnim običajima uoči Nove godine sprema se svečana večera, gdje ukućani sa gostima, prijateljima i srodnicima uz veselje i pjesmu čekaju ponoć. Tačno u ponoć, svi se ljube i jedni drugima čestitaju dolazak Nove godine sa željama za dug život, dobro zdravlje i uspjeh u poslu. Na sam dan Nove godine odlazi se u Crkvu a poslije se obavlja svečani ručak.

Pored Nove godine, koja je poznata i pod nazivom Mali Božić, 14. januara obilježavaju se još dva značajna praznika: Obrezanje Gospoda Isusa Hrista i Sveti Vasilije Veliki. Crkva ispraća staru i dočekuje novu godinu neuobičajenim slavljima, na duhovni način, molitvama i bogosluženjima, ali i blagosilja sve pristojne proslave, bez šunda i kiča, podsjećajući da se u brojnim crkvenim domovima organizuju dočeci Nove godine.

Ove godine zbog korona virusa zabranjene su tradicionalne proslave i okupljanja, koja su bila uobičajena ranijih godina.

Gdje se još tako računa vrijeme i slavi Nova godina? 

Tradicija slavljenja Nove godine po kalendaru Pravoslavne crkve zadržala se osim Crne Gore i Srbije još i u  Rusiji, Jermeniji, Ukrajini (Malanka), Moldaviji, Gruziji, Bjelorusiji, Kazahstanu, dijelovima Bosne i Hercegovine, i u Sjevernoj Makedoniji. 

Zanimljivo je da tradicija obilježavanja julijanske Nove godine postoji i u nekim njemačkim kantonima u Švajcarskoj (Alter Silvester), kao i u nekim dijelovima Galske zajednice u Škotskoj.