Očekivanja da će se prodajom žitarica koje su bile na čuvanju u silosima platiti proljećna sjetva u Srbiji, nisu se obistinila. Razlog je veliki pad otkupne cijene i slaba tražnja za kukuruzom, pšenicom, sojom i uljanom repicom. Kratkoročni krediti za finansiranje sjetve su nepovoljni.

Kukuruz je koštao nakon berbe 34 dinara za kilogram, a danas deset dinara manje. Ko je čuvao kukuruz očekujući rast cijene, izgubio je zaradu i platio troškove skladištenja. Aleksandra Pomorovački iz Gornjeg Brega će i pored toga sijati sedam hektara kukuruza, a troškove sjetve će pokriti u saradnji sa zadrugom.

„Gledamo zajedno sa naftom i sa ostalim, sa semenima, znači ukupno je 80.000 dinara, dok je sa zakupom preko 120.000-130.000 dinara ulog po hektaru“, navodi Aleksandra za RTS.

Sušna prošla godina ratare navodi da se okrenu kulturama koje bolje podnose nedostatak vlage.

„Jedino suncokret ću da sejem i čuo sam da je poskupljenje negde oko 25 posto od prošle godine. Najverovatnije kreditom ću finansirati, i od prošle godine imam kredit za đubrivo i za seme“, kaže Mihalj Išpanović, poljoprivrednik iz Mužlje.

Zadruge koje koriste kredit za finansiranje sjetve, troškove bankarske kamate moraju da obračunaju proizvođačima koje finansiraju. Trenutno se to ne isplati, ocjenjuju stručnjaci.

„Kažu da deset posto traže. Deset posto u ovom trenutku ne možete napraviti na poljoprivrednim proizvodima. Tako da mi nismo uzeli kredit. Dosta robe smo dobili na konsignaciju. Dosta robe smo dobili pod uslovom da ako je prodato-prodato, ako ne – možemo da vratimo“, rekao je za RTS Jožef Šandor, ZZ „Napredak“ Gornji Breg.

Pad cijena žitarica ratarima u Srbiji je odnio planiranu zaradu. Pšenica je bila 39, sada je 23 dinara za kilogram. Uljana repica obećava dobar rod, ali ne i cijenu. Trenutno je oko 41 dinar za kilogram, skoro duplo niže nego lane.