Više od 12 hiljada zaposlenih u Crnoj Gori od početka godine otvorilo je bolovanje duže od mjesec dana, pokazuju podaci Fonda za zdravstveno osiguranje dostavljeni portalu Bankar. Trenutno je aktivno 421 bolovanje koje traje duže od šest mjeseci, dok 102 slučaja prelaze godinu dana. Tokom ove godine sprovedeno je oko 50 kontrola opravdanosti bolovanja, a u čak 48 slučajeva bolovanja su obustavljena. Fond navodi da se aktivna bolovanja kontinuirano analiziraju i da komisije sa posebnom pažnjom razmatraju duže slučajeve, čime se, kako kažu, mogućnost zloupotrebe svodi na minimum.

Najčešće dijagnoze zbog kojih se otvara bolovanje su ortopedske, psihijatrijske i onkološke, kao i održavanje trudnoće i njega člana uže porodice. Fond, međutim, ne posjeduje zbirni podatak o ukupnom broju aktivnih bolovanja jer bolovanja do 30 dana nijesu u njegovoj nadležnosti — ta evidencija se vodi kod izabranih ljekara.  Tokom ove godine, 12.373 osiguranika obratilo se Fondu radi utvrđivanja bolovanja dužeg od 30 dana.

“U ovom trenutku je aktivno ukupno 421 bolovanje duže od šest mjeseci na nivou države, dok ukupno 102 bolovanja traju duže od 12 mjeseci”, navode iz Fonda za zdravstveno osiguranje.

U Fondu za zdravstveno osiguranje Crne Gore ističu da redovno analiziraju aktivna bolovanja, a komisije sa posebnom pažnjom razmatraju duža bolovanja, tako da je, kako kažu, mogućnost zloupotrebe svedena na minimum. Fond postupa i po zahtjevima poslodavaca u vezi mogućih obustava rada, a nadležna služba Fonda nakon njihovog prijema sprovodi analizu i pokreće postupak provjere.

“Imamo malo dugih bolovanja, a ista su apsolutno opravdana i medicinski utemeljena, jer se radi o ozbiljnim zdravstvenim problemima”, navode iz Fonda i dodaju da je od početka godine je odrađeno oko 50 kontrola, a 48 je rezultiralo obustavom bolovanja.

Na pitanje koji su najčešći razlozi za obustavu bolovanja nakon kontrola i zbog čega, iz Fonda su kazali da je razlog uvijek taj što komisija utvrdi da ne postoje medicinske indikacije za nastavak bolovanja. Ističu i da je na ime naknada za bolovanja do sada isplaćeno je oko devet miliona eura, koliko je i opredijeljeno budžetom za tekuću godinu.

Kada je riječ o planovima za eventualno uvođenje dodatnih mjera za smanjenje zloupotreba i optimizaciju troškova bolovanja — poput češćih kontrola ili elektronskog nadzora — iz Fonda su naveli da se razmatraju određeni modaliteti, ali da je još rano govoriti o konkretnim izmjenama, te da će javnost o svemu biti blagovremeno obaviještena.

“Pravilnik je skoro izmijenjen i trenutno nijesu u planu nove izmjene. U ovom trenutku evaluiramo efekte navedenih izmjena, pa ćemo nakon toga donijeti odluku o daljim koracima. Svakako, može se konstatovati da bilježimo manji broj prijava i sumnji na zloupotrebe, što je svakako znak da se mjere koje su realizovane u prethodnom periodu dale rezultata”, zaključuju iz Fonda za zdravstveno osiguranje.

Poslednjim izmijenama pravilnika o bolovanjima, osiguranici su  obavezni da otvore bolovanje u roku od pet dana od pojave zdravstvenih problema.

Pitanje bolovanja nije samo medicinsko, već ima i izražen ekonomski i organizacioni značaj. S jedne strane, bolovanja predstavljaju neophodan instrument zaštite prava radnika, dok sa druge, predugo ili neopravdano odsustvo može ozbiljno opteretiti javne finansije i funkcionisanje privrede.

Tokom 2024. godine u Crnoj Gori je bilo otvoreno oko 15.800 bolovanja, što je rezultiralo sa više od 1,3 miliona izgubljenih radnih dana. Analize su pokazale i izraženu sezonalnost — broj bolovanja značajno raste tokom ljetnjih mjeseci, što su su više puta naglašavali iz Fonda, upozorivši na moguće zloupotrebe i najavivši pojačane kontrole u tom periodu.