Foto,ilustracija: Pixabay –

Crna Gora ima više od 31 hiljade nezaposlenih. Gotovo 20 hiljada od njih su – muškarci. Taj podatak, koji proizilazi iz Ankete o radnoj snazi Monstata, koja otkriva da muškarci čine skoro dvije trećine svih nezaposlenih, iako njihov udio među zaposlenima iznosi tek nešto više od polovine. Razlozi za ovakav odnos leže u strukturi ekonomije i dugogodišnjem trendu odlaska na rad u inostranstvo.  

Crnogorsko tržište rada na prvi pogled djeluje relativno stabilno: zaposleno je 285,3 hiljade ljudi, dok stopa nezaposlenosti iznosi 10,1 odsto. Međutim, detaljnija analiza strukture nezaposlenosti otkriva podatak koji snažno odudara od uobičajenih predstava o tržištu rada – od ukupno 31,9 hiljada nezaposlenih, čak 62,4 odsto čine muškarci, odnosno dvije trećine.

Drugim riječima, skoro dvije trećine svih osoba bez posla u Crnoj Gori su muškarci, dok žene čine 37,6 odsto nezaposlenih. Kako pokazuje analizaPortala Bankar zasnovana na podacima MONSTAT-a, upravo se u ovoj kategoriji nalazi najizraženiji rodni disbalans na kompletnom tržištu rada.

Ovakav odnos posebno dolazi do izražaja kada se uporedi sa strukturom aktivnog i zaposlenog stanovništva. Ukupno aktivno stanovništvo u Crnoj Gori broji 317,2 hiljade ljudi, pri čemu muškarci čine 53,8 odsto, a žene 46,2 odsto. Među zaposlenima, razlika je još manja: od ukupno 285,3 hiljade zaposlenih, 52,8 odsto su muškarci, a 47,2 odsto žene. Upravo zato podatak da muškarci čine čak 62,4 odsto nezaposlenih još snažnije dolazi do izražaja.

Drugim riječima, iako muškarci imaju tek blagu većinu među aktivnima i zaposlenima, njihov udio u nezaposlenosti je nesrazmjerno veći, što pokazuje da se ključni rodni problem crnogorskog tržišta rada ne nalazi u zapošljavanju, već u gubitku posla, zadržavanju u nezaposlenosti ili potencijalnom radu izvan granica Crne Gore.

Problem dodatno produbljuje struktura nezaposlenosti prema dužini traženja posla. Prema podacima Ankete o radnoj snazi, čak 47,0 odsto nezaposlenih, odnosno 15,0 hiljada ljudi, posao traži dvije godine i duže. Još 23,2 odsto posao traži između jedne i dvije godine, dok samo 29,8 odsto nezaposlenih spada u kratkoročnu nezaposlenost (kraće od 12 mjeseci). To znači da je gotovo polovina nezaposlenosti u Crnoj Gori dugotrajna, što ovom problemu daje izraženu strukturnu dimenziju.

Zašto muškarci dominiraju u nezaposlenosti?

Kako pokazuje analiza Portala Bankar, ovakav nesrazmjer u strukturi nezaposlenih nije slučajan, već je u velikoj mjeri povezan sa strukturom crnogorske ekonomije. Muška radna snaga je znatno zastupljenija u sektorima poput građevinarstva, industrije i pojedinih sezonskih djelatnosti, koji su po svojoj prirodi osjetljiviji na ekonomske cikluse, investicione zastoje i sezonske oscilacije. Upravo su to sektori u kojima dolazi do bržih i češćih gubitaka radnih mjesta kada se privredna aktivnost uspori.

S druge strane, struktura zaposlenosti pokazuje da čak 76,5 odsto zaposlenih radi u uslužnim djelatnostima, koje su u prosjeku stabilnije i u kojima je veće učešće žena. U industriji i građevinarstvu radi 19,1 odsto zaposlenih, dok je u poljoprivredi angažovano 4,4 odsto radne snage. To znači da su muškarci češće koncentrisani u segmentima tržišta rada gdje je zaposlenje nestabilnije i podložnije prekidima.

Dodatni faktor koji može uticati na strukturu nezaposlenosti, posebno kod muške populacije, jesu privremeni odlasci na rad u inostranstvo i radna migracija. Crna Gora već godinama bilježi snažan odlazak radno sposobnog stanovništva, naročito muškaraca, prema inostranim tržištima rada. Ova kretanja nijesu direktno obuhvaćena Anketom o radnoj snazi, ali mogu uticati na iskrivljavanje slike domaće ponude i potražnje za radom, kao i na strukturu onih koji ostaju u evidenciji aktivnih tražilaca posla.

Drugim riječima, dio muške radne snage koji uspije da se zaposli u inostranstvu “nestaje” iz domaće statistike, dok u evidenciji ostaje struktura radnika koji teže pronalaze posao, što dodatno pojačava udio muškaraca u domaćoj nezaposlenosti.

Dodatni faktor je i struktura stanovništva van radne snage. Od ukupno 192,5 hiljada lica van radne snage, 58,0 odsto su žene, a 42,0 odsto muškarci. To znači da se značajan dio ženskog stanovništva uopšte ne pojavljuje u statistici nezaposlenih, već ostaje izvan tržišta rada, dok muškarci, u slučaju gubitka posla, u mnogo većoj mjeri prelaze direktno u kategoriju nezaposlenih.

Takođe, visok udio dugotrajne nezaposlenosti sugeriše da se dio muške radne snage, posebno iz tradicionalnih i fizički zahtjevnijih zanimanja, teže prilagođava promjenama u strukturi ekonomije, koja se sve više oslanja na usluge i drugačije profile znanja.