Institut za javno zdravlje Crne Gore prepoznao je potrebu da kroz preventivni rad utiče na učestalost javljanja bolesti povezanih sa načinom ishrane, pa od 2003. postoji Specijalistička ambulanta za poremećaje ishrane, koju godišnje u prosjeku posjeti oko 800 osoba svih uzrasta.

U posljednje dvije godine je, kažu, značajno opao broj posjeta u sklopu novonastale situacije, ali se postepeno povećava interesovanje pacijenata.

“U osoblju Specijalističke ambulante svi zainteresovani mogu naći podršku i pomoć, sagovornika kada nismo zadovoljni rezultatima ili kada jednostavno „ne ide“. Treba da budemo svjesni da i male promjene u ishrani, na duže staze, mogu značajno da unaprijede zdravlje i kvalitet života”, poručuju iz IJZ.

Kako navode, promjena loših navika u ishrani, da bi bila djelotvorna i održiva i da ne bismo imali „jo-jo“ efekat mora biti za čitav život.

“Takođe, važno je da „novi“ obrasci ponašanja i pristup hrani i ishrani budu uklopljeni u realne radne i životne obaveze i lično i porodično okruženje. Pored spremnosti i „dobre volje“ pojedinca, neophodna je podrška najbližeg okruženja, dosta edukacije, spremnost da se napravi realan i održiv plan, da se ide postepeno korak po korak i da se ne odustaje”, poručuju iz IJZ.

Neadekvatan ritam obroka, preskakanje doručka…

Ističu da u Specijalističkoj ambulanti svi zainteresovani mogu procijeniti stanje ishrane i uhranjenosti, te dobiti personalizovane preporuke za unapređenje ishrane prilagođene njihovim potrebama, zdravstvenom stanju i mogućnostima.

“Kada posmatramo osobe koje se najčešće javljaju u Specijalističku ambulantu, povećana tjelesna masa (indeks tjelesne mase > 25 kg/m2), povećan unos hrane koja ima visoku energetsku vrijednost, unos zasićenih masti, trans masti, šećera i soli, kao i ishrana sa niskim unosom povrća, voća i integralnih žitarica vodeći su faktori rizika i prioritetni problem. Sa druge strane, svakodnevno unošenje industrijski prerađene hrane, slatkiša i slatkih bezalkoholnih pića je značajno izraženo”, pojašnjavaju iz IJZ.

Značajno je, kažu, naglasiti i neadekvatan ritam obroka, preskakanje doručka, prije svega, ali i greške prilikom pripreme i odabira hrane.

“Na primjer, zbog uvreženog mišljenja da se manje hrane unese ako se preskoči doručak, umjesto sa nekoliko manjih organizam se optereti jednim velikim obrokom ili se salata od povrća začini majonezom i pavlakom čime se značajno poveća kalorijska vrijednost itd”, navode u IJZ.

Više od polovine odraslih ima prekomjernu tjelesnu masu

Navode da su sve hronične nezarazne bolesti koje su vodeći uzroci obolijevanja, invalidnosti i prijevremenog umiranja stanovnika Crne Gore povezane sa načinom ishrane.

“Povećana konzumacija zasićenih i trans masti, prostih šećera i soli kao i nedovoljna konzumacija svježeg povrća i voća uz nedovoljnu fizičku aktivnost su postali vodeći faktor rizika za mnoge nezarazne bolesti. One skraćuju životni vijek i narušavaju kvalitet života. Opterećenje bolestima koje su povezane sa nepravilnom ishranom nastavlja da raste kako u zemljama evropskog regiona tako i u našoj zemlji. Sve navedeno učvršćuje razloge za rad naše ambulante i ukazuje na potrebu omasovljenja higijenologa i dijetologa kao stručnjaka u oblasti ishrane”, naglašavaju u IJZ.

U Crnoj Gori, kao i u većini ostalih zemalja evropskog regiona, vodeće nezarazne bolesti koje dovode do prijevremenog umiranja su kardiovaskularne bolesti i neoplazme. Od bolesti kardiovaskularnog sistema prednjače moždani udar i ishemična bolest srca, dok kod neoplazmi prednjači karcinom pluća. Pušenje, nepravilna ishrana i upotreba alkohola i dalje predstavljaju tri vodeća preventabilna faktora koji dovode do prijevremenog obolijevanja i umiranja”, kazali su iz IJZ.

Prema dostupnim podacima više od polovine odraslih osoba u Crnoj Gori ima prekomjernu tjelesnu masu.

“Kad su djeca u pitanju, Crna Gora je uključena u praćenje gojaznosti djece Svjetske zdravstvene organizacije i konstantovano je da se nalazi u samom vrhu zemalja evropskog regiona, te da su nužne urgentne javnozdravstvene akcije kako bi se preokrenuo trend porasta broja djece sa prekomjernom tjelesnom masom i gojaznošću”, ističu u IJZ.

Individualan rad sa pacijentima

S obzirom na to da ishrana i jelovnik moraju biti indidvidualno određeni, u Specijalističkoj ambulanti za poremećaje ishrane sprovodi se individualan rad sa svakim pacijentom.

“Generalno, ishrana mora biti u ravnoteži sa tjelesnim potrebama i mora da sadrži dovoljnu količinu kalorija, bjelančevina, ugljenih hidrata, masti, vitamina, minerala, a takođe i tzv. ne nutritivne materije (dijetna vlakna i druge) koji imaju protektivno dejstvo na zdravlje. Da bi se ostvarili ciljevi u ishrani i primjenile preporuke za pravilnu ishranu koriste se razni načini da se preporučene količine hranljivih materija izraze kao količine pojedinih namirnica”, objašnjavaju u IJZ.

Kažu da je najjednostavniji i vizuelno najreprezentativniji način za primjenu preporuka pravilne ishrane Piramida ishrane kao dnevni vodič u izboru namirnica ili trenutno aktuelna varijanta „ moj tanjir“.

“Osnovu pravilne ishrane čine proizvodi od žitarica, tjestenina i hljeb. Svakodnevno bi trebalo jesti puno povrća, različitih boja i svježeg voća. Te namirnice su bogat izvor vitamina i minerala, kao i biljnih vlakana, a osim toga sadrže i nisku količinu masti. Vrlo vrijedne namirnice su mahunasto povrće kao grašak i pasulj. Povrće je najkorisnije jesti svježe ili bareno. Mliječni proizvodi (jogurt, mlijeko, svjež sir), krto meso, piletina, riba i jaja su bogati bjelančevinama koje su osnova za izgradnju tkiva, proizvodnju hormona i enzima. Mlijeko i mliječni proizvodi su glavni izvor kalcijuma, koji utiče na rast i razvoj, povećava čvrstinu kostiju i štiti od osteoporoze u zrelim godinama.

Masti obezbjeđuju energiju, esencijalne masne kisjeline i omogućavaju resorpciju vitamina rastvorljivih u mastima. Prednost imaju nezasićena biljna ulja i “soft” margarini. Namirnice koje sadrže visok procenat masti, šećer i so bi trebalo uzimati u malim količinama”, pojašnjavaju iz IJZ, dodajući da je pored izbora namirnica, značajno da se pravilno pripremaju i konzumiraju u pravilnim vremenskim razmacima.

Antropometrijska mjerenja

U IJZ navode da nakon zakazivanja prvog pregleda, koje se može obaviti telefonom, mejlom ili ličnim dolaskom, pacijenti dolaze sa rezultatima laboratorijskih analiza i medicinskom dokumentacijom koju posjeduju.

“Prilikom prvog pregleda vrši se utvrđivanje stanja uhranjenosti antropometrijskim mjerenjem, kroz razgovor i anketu ishrane utvrđuju se navike u ishrani, kroz analizu medicinske dokumentacije sa laboratorijskim analizama, ličnu, porodičnu i nutritivnu anamnezu, utvrđuje se opšte zdravstveno stanje pacijenta, nutritivni status, eventualni rizici obolijevanja od određenih bolesti što sve zajedno čini osnovu u određivanju dijetoprevencije ili dijetoterapije”, kažu iz IJZ.

Pojašnjavaju da antropometrijska mjerenja obuhvataju mjerenje tjelesne visine, tjelesne mase, obima struka, obima kukova, obima nadlaktice, debljine kožnih nabora.

“Iz dobijenih vrijednosti se izračunavaju indeks tjelesne mase (Body mass index – BMI), odnos obima struk/kuka koji služe za procjenu stanja uhranjenosti pacijenta i kao metoda za utvrđivanje zdravstvenih rizika. U Specijalističkoj ambulanti za poremećaje ishrane se vrši i procjena tjelesne kompozicije na TANITA vagi bioelektričnom impedancom (BIA). BIA je brza, neinvazivna i naučno provjerena metoda za procjenu sastava tijela.

Sastav tijela se procjenjuje na osnovu razlike koju različita tkiva pružaju prolasku niskoj i bezbjednoj dozi struje. Kada se podesi za izabranog pojedinca (starost, pol, visina), vaga izračunava procentualni sadržaj masti, proteina, vode i sl. u strukturi tijela. Ovaj način određivanja sadržaja i distribucije masne mase, nezavisno od ukupne tjelesne mase i stepena uhranjenosti daje daleko preciznije podatke i predstavlja napredniju dijagnostičku proceduru u odnosu na određivanje indeksa tjelesne mase”, kazali su iz IJZ.

Najbolji “detoks” balansirana ishrana i fizička aktivnost

Mnogi građani danas sami pribjegavaju detoksikaciji organizma. Iz IJZ kažu da su detoksikacione ili skraćeno detoks dijete veoma popularne. Ipak, ističu, njihova djelotvornost nije naučno potkrijepljena, niti u praksi realno dokazana, tako da nije realna “detoksikacija” ili čišćenje organizma brzopoteznim tretmanima ili proizvodima dostupnim na tržištu.

“Kombinacija pravilne i balansirane ishrane, fizičke aktivnosti i urednog načina života, tj. ritma rada i odmora, je jedini način da se vodi zdrav život. Malo je vjerovatno da će kratak post od jednog ili dva dana izazvati štetne posljedice, ali ako je on dugotrajan, onda može imati posljedice po zdravlje.

„Detoks“ dijete koje propisuju smanjen unos proteina ili zahtijevaju post ( “gladovanje”), mogu kao za posledicu imati pojavu hroničnog umora, mogu izazvati nedostatak vitamina i minerala ( pojavu anemije, promjene na koži, pad imuniteta…). Najbolji „detoks“ je balansirana i raznovrsna ishrana sa dovoljno tečnosti uz redovnu i prilagođenu fizičku aktivnost”, zaključuju iz IJZ.