Foto : PV Informer –

Dan slobode medija se obilježava danas, a iz Instituta za medije Crne Gore (IMCG) i Centra za građansko obrazovanje ističu da novinari i medijske kuće taj dan dočekuju sa istim problemima od kojih su samo neki održivost, pritisci i loš socio-ekonomsi status zaposlenih.

IMCG je apelovao na državu da kvalitetnim medijskim politikama, zakonima i njihovom dosljednom primjenom pomogne održivosti medija, bez favorizovanja i neprimjerenog uticaja na njihov rad.

Damir Nikočević iz CGO je kazao da Vlada u tehničkom mandatu nema legitimitet da napravi potrebne zakonodavne izmjene, a pokazalo se da nema ni jednak odnos prema svim medijima, što je još izraz njenog demokratskog deficita.

Političari targetiraju

Podsjetio je i da je u protekle dvije godine zabilježeno 39 napada na medije i novinare.

– Institucije imaju ključnu odgovornost za stvaranje povoljnog ambijenta za rad medija, ali svijest o tome izostaje – naglasio je Nikočević.

On je rekao da tome ne doprinosi ni premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović, koji je nastavio praksu prethodnika targetirajući medije koji negativno izvještavaju o njegovim i aktivnostima Vlade.

IMCG takođe naglašava da ostaje za brigu broj napada na novinare i hipoteka nerasvijetljenih napada i ubistva novinara iz prethodnog perioda.

– Pored toga, svjedoci smo neprimjerenog uticaja i targetiranja medija od političara, što govori o nastojanju političara i drugih centara moći da ih stave pod kontrolu i pretvore u propagandnu alatku za proizvodnju neprijatelja i podjela – smatraju iz ove medijske organizacije.

Nikočević je podsjetio i da neki od najozbiljnijih slučajeva (Duško Jovanović, Olivera Lakić, Tufik Softić) i dalje nijesu dobili adekvatan epilog, bez obzira na brojna obećanja nadležnih da će oni biti razriješeni.

Nikočević je naglasio i izmjene Krivičnog zakonika kojima su pooštrene sankcije za napade na novinare, ali da je pravovremeno procesuiranje napada i obuzdavanje političkih lidera od ključne važnosti za promjenu postojeće klime.

Kontroverze u RTCG

IMCG smatra da se politički uticaj na uređivačku nezavisnost i upravljačke strukture Javnog servisa Radio-Televizije Crne Gore pokušava riješiti kroz jačanje nezavisnosti tih struktura od neprimjerenog političkog uticaja.

A koordinator za razvoj CGO, Nikočević se osvrnuo na incidente u RTCG, označivši da je rad te kuće obilježen brojnim kontroverzama, počevši od spornog izbora Borisa Raonića za generalnog direktora. Podsjetio je i na kršenje ljudskih prava novinara RTCG Žarka Božovića zbog korišćenja jotovane verzije crnogorskog jezika, finansiranje produkcije TV emisije koju vodi osoba koja ima istoriju javnog izražavanja mizoginih, homofobičnih, kao i stavova podrške Rusiji u vezi sa njenom agresijom na Ukrajinu, odnos prema novinarima u samoj kući, poput slučaja Tanje Šuković koja već duže vrijeme optužuje generalnog direktora za mobing, nezadovoljstvo sindikata te kuće…

– Činjenica da su četiri od pet TV stanica sa nacionalnim frekvencijama u Crnoj Gori u vlasništvu kompanija iz Srbije ukazuje na značaj RTCG kao javnog emitera sa posebnom odgovornošću prema javnom interesu koji on za sada ne demonstrira – rekao je Nikočević.

I IMCG se osvrnuo na činjenicu da je samo jedan medij s nacionalnom pokrivenošću u domaćem vlasništvu.

– Crnu Goru svrstava u red rijetkih zemalja sa takvom strukturom emitera – ocijenili su iz IMCG.

Finansiranje i problemi

Kazali su da problem i dalje ostaju neregistrovani portali, nelojalna konkurencija, neprimjeren uticaj medija sa strane.

Povodom Dana slobode medija, Nikočević se osvrnuo i na finansiranje medija iz javnih fondova, koje je dobro definisano Zakonom o medijima, ali da praksa pokazuje drugačije i da nema sankcija.

I u IMCG se slažu da poboljšanja ima u samoj činjenici da se država odlučila da prvi put kroz medijsku strategiju mapira probleme i ponudi rješenja. Dodaju da nacrti zakona pokušavaju da stanu na put neregistrovanim portalima, kroz zabranu reklamiranja državnih preduzeća na takvim platformama.

Podsjetimo, Pobjeda je u nekoliko navrata pisala o tome da se državne kompanije CEDIS i EPCG reklamiraju na neregistrovanom mediju IN4S, što su kritikovala brojna medijska udruženja i eksperti.

Iz IMCG kazali su da je država pokazala volju da reguliše nagomilane probleme u medijskom sektoru, kroz medijsku strategiju i promjenu zakona, ali da ni poslije 18 mjeseci rada na tim dokumentima nije izvjesno kada će biti usvojeni.

– Ako i kada se usvoje, praksa će pokazati da li su dokumentima adresirani ključni problemi medijskog sektora, poput održivosti medija, koncentracije vlasništva i transparentnosti medija, nelojalne konkurencije, uticaja sa strane, dobrog upravljanja medijima, bezbjednosti i socio-ekonomskog statusa novinara – smatraju u IMCG.

Iz IMCG su kazali da je Svjetski dan slobode medija prilika da podsjete vlasti na obaveze preuzete prema slobodi medija i medijsku zajednicu na odgovornost u očuvanju povjerenja u medije.

– Ali i da odamo priznanje i počast svim našim kolegama i koleginicama koji, uprkos svemu, istrajavaju u očuvanju novinarske etike – saopštio je IMCG.

Sindikat medija: Zapošljeni preopterećeni, političari ih kritikuju

Sindikat medija Crne Gore je objavio proglas u kome je saopštio da bi ovo konačno mogla biti godina kada će novinari imati osjetniji rast zarada, kako bi se mogli posvetiti rješavanju drugih brojnih problema. Istakli su da su prije nekoliko mjeseci konačno počeli i pregovori reprezentativnih sindikata, među kojima je i Sindikat medija, sa poslodavcima o usvajanju novog Granskog kolektivnog ugovora. Naglasili su da pregovori idu sporo i da su poslodavci odbili najveći broj predloga sindikata.

SMCG ističe da su medijski radnici preopterećeni zbog često nedovoljnog broja ljudi u redakcijama.

– Neki od njih i dalje rade prekovremeno a to im se ne plaća iako se, zahvaljujući naporima Sindikata medija i zaposlenih, i tu stanje djelimično popravlja – piše u proglasu.

Registrovali su i ogroman porast verbalnih prijetnji odnosno uznemiravanja novinara a povećan je i broj fizičkih napada na novinare. Zabilježeni su i politički pritisci i prijetnje od strane najviših nosilaca vlasti prema medijima koji ih kritikuju.

– Kao i u ranijim slučajevima i sa drugim akterima, ovakve stvari smatramo nedopustivim i osuđujemo ih jer one sigurno ne doprinose jačanju slobode medija u Crnoj Gori, naprotiv – piše, između ostalog, u proglasu.