Vlada je 30. aprila 2024. godine na telefonskoj sjednici, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova, utvrdila Predlog zakona o šumama sa Izvještajem sa javne rasprave.

U osnovnim odredbama predloženog zakona o šumama se u Članu 1 uređuje uzgoj, zaštita, očuvanje i unapređenje šuma, planiranje, način i uslovi korišćenja šuma, izgradnja i održavanje šumskih puteva, monitoring šuma, kao i druga pitanja od značaja za šume, šumsko zemljište i šumarstvo.

– Član 2 definiše da se ovaj zakon primjenjuje i na zaštitu, očuvanje i korišćenje šumskog drveća koje se nalazi van šume i šumskog zemljišta (u daljem tekstu: drveće van šume). Posebna zaštita šuma i šumskog zemljišta – navodi se u predlogu.

Član 3 – Šume i šumska zemljišta, kao dobra od opšteg interesa, uživaju posebnu zaštitu, koja se ostvaruje: – trajnim očuvanjem i unapređivanjem šuma i šumskih zemljišta i njihovih funkcija; – održivim i multifunkcionalnim gazdovanjem šumama; – očuvanjem i unapređivanjem biološke i pejzažne raznovrsnosti šuma, kao i kvaliteta njihove životne sredine; – finansiranjem očuvanja, zaštite i unapređivanja stanja šumskih ekosistema; – izradom osnova i planova gazdovanja šumama; – obavljanjem poslova iz oblasti reproduktivnog materijala u skladu sa zakonom; – monitoringom stanja šuma i održivog gazdovanja šumama; – uspostavljanjem, razvojem i korišćenjem informacionog sistema u šumarstvu; – povećanjem doprinosa sektora šumarstva ukupnom društveno-ekonomskom razvoju Crne Gore. Definicija šuma i šumskog zemljišta.

Član 4 obuhvata da se šumom smatra zemljište koje je površine veće od 0,5 hektara sa stablima visočijim od 5 metara i krošnjama stabala koje pokrivaju više od 10% površine, ili stablima koja mogu dosegnuti te vrijednosti in situ, isključujući zemljište koje se uglavnom upotrebljava kao poljoprivredno ili urbano. Šumom se smatraju površine obrasle drvećem, uključujući podmladne grupe prirodno izraslog drveća ili šumske plantaže koje tek treba da dostignu minimalne vrijednosti obrasta, odgovarajuću drvnu zalihu ili minimalnu visinu drveća, uključujući svaku površinu koja uobičajeno čini dio šumskog zemljišta, iako na njoj privremeno nema drveća zbog ljudskog djelovanja poput sječe ili prirodnih uzroka, a može se očekivati da će ponovno postati šuma. Drugo šumsko zemljište je zemljište koje nije šuma i površine veće od 0,5 hektara, sa stablima visočijim od 5 metara i krošnjama koje pokrivaju od 5 do 10% površine, ili stablima koja mogu dostići te vrijednosti in situ; ili površine sa kombinovanom pokrivenošću žbunjem, grmljem i drvećem većom od 10 %. Šumom i drugim šumskim zemljištem se ne smatra zemljište koje uglavnom služi za upotrebu u poljoprivredne svrhe ili koje se uglavnom upotrebljava kao urbano zemljište.