Sindikat uprave i pravosuđa traži da iz Ministarstva finansija pojasne kako će se najavljeni rast zarada zbog planiranog smanjenja dažbina odraziti na zarade u javnom sektoru prema platnim grupama, kao i da se uskladi rast zarada jer se zbog većeg rasta minimalca od 80 odsto može desiti da se izjednače zarade sa nižom, srednjom i višom školskom spremom.

Na današnjoj konferenciji za novinare su naveli i da traže razgovore sa predstavnicima Vlade i kako bi im se vratio topli obrok i regres koji im je ukinula 2011. godine Vlada Igora Lukšića, kako bi se potpisao kolektivni ugovor za oblast državne uprave i pravosuđa i definisala isplata naknada za prekovremeni rad u pravosuđu koja je ukinuta 2017, a prije nekoliko mjeseci prestala da se isplaćuje. Naveli su i da rok za dogovor pred Agencijom za mirno rješavanje sporova po pitanju ovih naknada ističe 12. oktobra, zbog čega traže da se do tada postigne dogovor, na koji su više puta upozoravali bivšu i novu Vladu, inače će podnijeti tužbe što će samo povećati troškove državnom budžetu.

Zarade sa nižom i višom spremom se skoro izjednačavaju

Predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa Nenad Rakočević kazao je da su oni više nego oduševljeni najavama iz Ministarstva finansija o povećanju zarada za 17 odsto a naručito povećanju minimalne zarade sa 250 na 450 eura, ali traže da se sve razjasni.

„U skladu sa ovim uvećanjem vertikalno prema gore očekujemo takođe proporcijalno i mjerljivo uvećanje i za ostale platne razrede grupe D iz Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru. Znači da mora postojati razlika između namještenika i ostalih zvanja sa većim nivoom obrazovanja, ali ne u razlici koja je trenutno važeća“, kazao je Rakočević.

On je kazao i da je uvećanje zarada zbog smanjenja dažbina najavljeno sa isplatom januarske zarade.

„Ukoliko je ova javna pompa napravljena radi populizma u pravcu trenutne dnevnopolitičke situacije, odgovorne će naši članovi i porodice znati da kazne“, naveo je Rakočević.

Problem bi mogao da se rješi povećanjem promjenom koeficijenata ili povećanjem obračunske vrijednosti.

Vratiti topli obrok i prevoz

On je najavio pokretanje sve obuhvatne kampanje kako bi se zaposlenima vratio regres i topli obrok, koji su do reformom 2011. iznosili 27,5 i 13,75 eura, a zatim su integrisani u zaradu pri čemu su zaposleni izgubili 20 eura.

„Uvećanje toplog obroka i regresa takođe treba da bude u procentu najavljenog uvećanja prosječne zarade“, kazao je Rakočević.

Radnici u sudovima i tužilaštvu bez nakande za dežurstva i prekovremeni

Predsjednica strukovnog odbora zaposlenih u sudovima i tužilaštvu Marijana Ristić kazala je da je Ustavni sud potpuno osnovano 2017. godine ukinuo odluku Vlade o uvećanju zarada državnim službenicima i namještenicima, pa i zaposlenima u sudovima i tužilaštvu za obavljanje određenih poslova koji ne trpe odlaganje van radnog vremena, a kojim je bio regulisan način obračuna dežurstava i pripravnosti.

„Međutim tom odlukom Ustavnog suda, nije ukinuto pravo na dežurstvo i pripravnost, jer je to pravo kao dodatak na zaradu regulisano Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru članom 15. Zakon propisiju da se visina dodataka na zarade po osnovu priprevnosti i dežurstva odreeđuje kolektivnim ugovorom. Sindikat uprave i pravosuđa od 2017. godine u kontinuitetu traži i zahtjeva da se riješi problem isplaćivanja ovih dodataka, kroz zakonom obavezujuće izmjene Granskg kolektivnok ugovora. Bili su formirani pregovarački time, održano nekoliko sastanaka, ali je zatim uslijedila pandemija korona virusa, zatim konstituisanje nove Vlade, tako da do danas kolektivni ugovor nije potpisan“, navela je Ristić.

On je kazala da su od formiranje nove Vlade i nju upoznali sa problemom i sa zahtjevom da se isplata ovih naknada reguliše, a naručito zbog toga što 12. oktobra ističe rok pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova, po postupku koji su još ranije pokrenuli.

„Iskreno se nadamo da nećemo biti primorani da svoja prava tražimo pred sudovima. Međutim ukoliko se problem ne riješi do naznačenog roka, pokrenućemo kolektivnu tužbu, gdje će troškovi osnovu akumuliranih neisplaćenih dodataka, zatim sudskih i troškova advokata biti nerealno veliki“, kazala je Ristić navodeći da broj onih koji mogu pokrenuti tužbu iznosi preko hiljadu zaposlenih.

Vlada ih ignoriše

Rakočević je kazao da su nezadovoljni odnosom premijera i nadležnim ministara prema njihovom sindikatu, a da samo traže poštovanje i uvažavenje kao socijalni partneri.

„Ukoliko se i dalje nastave sa ignorantskim odnosom Vlade i njenih pojedinačnih članova prema nama najavljujemo primjenu svih dozvoljenih sindikalnih metoda i dostupnih aktivnosti“, kazao je Rakočević.