Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u srijedu da je Beograd od administracije predsjednika SAD Donalda Trampa očekivao velike pomake naprijed, ali da se zasad to nije osjetilo.

“Kada govorimo i o tarifama, kada govorimo o sankcijama NIS-u – ništa od toga nije nešto što je išlo u prilog interesima Srbije. Istovremeno, u trenucima kada nam je bilo teško, njeismo tu podršku dobili ni od drugih velikih sila, ni na Istoku, ni u EU”, rekao je Vučić na otvaranju Ambasadorske konferencije Ministarstva spoljnih poslova u Beogradu.

Američke sankcije SAD Naftnoj industriji Srbije (NIS), vodećoj naftnoj i gasnoj kompaniji u Srbiji, važe od oktobra mjeseca. Uvedene zbog većinskog ruskog vlasništva u kompaniji, odlagane su osam puta prije nego što su stupile na snagu.

Na drugoj strani Rusija nije pokazala spremnost da proda većinski paket akcija i na taj način omogući ukidanje sankcija, te pomogne Srbiji da izbjegne gasnu krizu. Vladimir Putin, predsjednik Rusije, izjavio je prije pet dana da ta zemlja “ima ideje” kako izaći iz krize sa NIS-om, ali detalje nije iznio.

Kada je riječ o američkim tarifama na strane proizvode, koje je u aprilu 2025. uveo Tramp, od država Zapadnog Balkana najteže je pogođena Srbija. Američke carinske stope za Srbiju od tada iznose 37 odsto, ili za dva procenta više od novih carisnkih stopa uvednih na proizvode iz Bosne i Hercegovine (BiH).

Srbija ostaje na EU putu, kaže Vučić

Govoreći o različitim problemima sa kojima je Srbija suočena Vučić je rekao da je bilo ko od velikih sila mogao u “teškim trenucima za Srbiju” da kaže da je tu, ali da je svako imao svoje dodatne razloge za pritisak, očekujući još više od Beograda i “tražeći mnogo, a ne dajući ništa”, prenijela je Radio-televizija Srbije.

“Dobro smo razumjeli tu poruku i mislim da je važno da smo je dobro razumjeli, znajući da ne možemo sami u svijetu. Zato i jesmo na evropskom putu i ostaćemo na evropskom putu, bar dok budem predsjednik i dok bude ovakva parlamentarna većina, ali ovo nam je za nauk “, rekao je između ostalog Vučić.

Posljednje četiri godine Srbija nije otvorila ni jedno poglavlje u pregovorima sa EU, započetim prije nešto više od deset godina. U nedavnim zaključcima Savjeta Evropske unije konstatuje se da je EU put strateški cilj Srbije, ali da su reforme usporene, dok je napredak u pravosuđu i borbi protiv korupcije minimalan.

Optužbe zbog vojne saradnje Albanije, Hrvatske i Kosova

Vučić je u obraćanju ambasadorima optužio zemlje u regionu da djeluju protiv Srbije, dovodeći u pitanje njihovo pravo da vojno sarađuju.

On je i ranije optuživao Albaniju, Hrvatsku i Kosovo da prave “vojnu alijansu”, nakon što su te tri zemlje u martu potpisale zajedničku deklaraciju kojom se, kako je navedeno, osnažuje saradnja i ističe važnost zajedničkih odgovora na bezbednosne izazove, hibridne prijetnje i druge rizike koji bi mogli ugroziti regionalnu stabilnost.

“Zbog čega su širili te vojne sporazume i sa Slovenijom i zbog čega su pokušavali tako naporno da uvedu i Bugarsku u te procese? Sasvim izvjesno je da to nisu radili zbog priče za novine. Naprotiv. I kada sam razgovarao sa generalnim sekretarom NATO-a i sa ljudima u EU, svi su slijegali ramenima”, izjavio je Vučić.

Srbija je u 2024. godini najviše investirala u vojne svrhe, u poređenju sa svim ostalim balkanskim državama, pokazuju podaci Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Stokholmu (SIPRI).

U 2024. Srbija je za vojsku opredijelila 2,2 milijarde američkih dolara, što je 2,6 odsto bruto domaćeg proizvoda, odnosno svega onoga što je u Srbiji proizvedeno.

Vučić je međutim rekao da “Amerikanci nedvosmisleno i otvoreno naoružavaju Albance na Kosovu i Metohiji, kao i Turska”.

“Jedan jedini cilj je direktno ugrožavanje Srbije i njenog teritorijalnog integriteta i, naravno, napada na civilno stanovništvo i vojno-policijske strukture Srbije. Drugi cilj ne postoji. Zbog čega postoji toliko naoružavanje Republike Hrvatske? Jedna konstantna i permanentna kampanja protiv Srbije i srpskog naroda”, ukazao je Vučić.

Najteži oružani incident u regionu Zapadnog Balkana dogodio se septembra 2023. godine, kada su naoružani napadači koji su na Kosovo ušli iz Srbije napali kosovske policajce u mjestu Banjaska na sjeveru Kosova. Tom prilikom ubijen je jedan policajac, dok su stradala tri napadača.

Političar sa Kosova i biznismen Milan Radoičić priznao je odgovornost za napad, ali je do danas u Srbiji gdje nije krivično gonjen.

Napadi iz susjedstva na teritoriji Srbije nisu zabilježeni.

Optužbe i po pitanju Kosova

Vučić je takođe optužio Kosovo i velike sile da ne poštuju ništa što je do sada potpisano u okviru dijaloga Beograda i Prištine.

Posljednji sporazum upravo je Vučić postigao sa kosovskim premijerom Aljbinom Kurtijem februara 2023. Implementacija sporazuma poznatog kao “francusko-nemački” plan, a koji je trebalo da vodi do pune normalizacije odnosa, do danas se ne nazire.

Suprotno dogovoru koji je tada postignut, da će Srbija prekinuti kampanju povlačenja priznavanja Kosovo, Vučić je najavio da će Srbija “morati da nastavi težak i naporan posao i rad na poništavanju priznavanja”.

“Za nas je Kosovo i Metohija neotuđivi dio Srbije – tako je bilo, a tako će i biti i znam da nije prijatno kada o tome morate da govorite u Londonu ili Vašingtonu… Ali, to je tako, te vas molim da nemamo raspravu u vezi s tim, nemamo razgovora”, rekao je Vučić.

Kosovo je u 2025. godini dobilo tri nova priznanja: Kenija, Sudan i Sirija. Prema podacima Ministarstva inostranih poslova, Kosovo je od proglašenja nezavisnosti 2008. godine priznalo 120 država.

‘Pobjeda’ Srbije oko rezolucije UN o genocidu u Srebrenici

Vučić je rekao da su strani faktori pokušali da u Ujedinjenim nacijama “donesu rezoluciji o genocidu u Srebrenici, a da Srbiju nisu čak ni konsultovali – ni oko učešća – a kamoli oko odluke”.

Generalna skupština UN je u maju 2024. usvojila rezoluciju koja predviđa proglašavanje 11. jula Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. U genocidu u Srebrenici, koji su u julu 1995. počinili pripadnici Vojske Republike Srpske, ubijena su najmanje 8.372 Bošnjaka.

“Zahvaljujući ogromnom angažmanu i radu uspjeli smo da pokažemo da jedna mala zemlja može da se suprotstavi i, ako hoćete, u broju glasova, na neočekivan način, pobijedi velike sile”, izjavio je Vučić.

Rezolucija je na Generalnoj skupštini UN usvojena pošto su za nju glasale 84 države, protiv je bilo 19, dok je 68 bilo uzdržanih.