Predsjednički izbori u Crnoj Gori, četvrti od obnove nezavisnosti i sedmi od uvođenja višepartijskog sistema, održaće se 19. marta. Raspisani su u trenutku političko-institucionalne krize, nastale poslije pada Vlade Dritana Abazovića u avgustu prošle godine.

Politički analitičar Zlatko Vujović, izvršni direktor Centra za monitoring (CEMI), naglašava da je kada je riječ o predstojećim izborima više stvari neizvjesno.

On za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da će mnogo zavisiti od toga hoće li vladajuće partije i opozicija imati jednog ili više kandidata.

„Nemamo nijedno ime ni sa jedne strane za koje bismo sa pouzdanošću znali da će biti predsjednički kandidat. Ne vidimo ni jasne koalicije“, ističe Vujović.

Ističe da je neizvjesno i ko će personalno biti kandidati opozicije ili vladajuće većine.

„Nikada se nije desilo da imamo svega dva mjeseca do predsjedničkih izbora, a da javnost nema informaciju o jednom pouzdanom kandidatu ni sa jedne strane. Tako smo ušli u izborni proces za predsjedničke izbore, a kao da su svi negdje iznenađeni da se ti izbori sada održavaju“, ocjenjuje Vujović.

Od uvođenja višestranačja u Crnoj Gori 1990. godine, svi predsjednici su bili iz redova Demokratske partije socijalista (DPS). Prije Mila Đukanovića, aktuelnog čelnika države i šefa DPS-a, predsjednik Crne Gore je bio Filip Vujanović – i to u tri mandata, od 2003. do 2018. godine.

Prije Vujanovića, predsjednik je bio Đukanović – i to u jednom mandatu, nakon što je u oktobru 1997. pobijedio na neposrednim izborima Momira Bulatovića.

Nova Đukanovićeva kandidatura?

Aktuelni crnogorski predsjednik Milo Đukanović je u više intervjua medijima odbio da saopšti da li će se ponovo kandidovati.

To je odbio i u intervjuu za RSE u septembru prošle godine.

Slično je saopštio i portparol DPS-a Miloš Nikolić, rekavši za Radio Crne Gore da će javnost biti blagovremeno obaviještena o kandidatu kojeg će predložiti.

Politički analitičar Zlatko Vujović otvara mogućnost da DPS nema partijskog kandidata, pa ni Đukanovića.

Vujović konstatuje da Đukanović, sa jedne strane, homogenizuje svoje birače, ali i motiviše protivnike da izađu na izbore.

„Pitanje je da li bi u ovom trenutku bilo taktički dobro da kandidat bude neko ko ne motiviše protivnike da izađu na izbore. Odnosno, da taj kandidat dobije podršku, ne samo DPS-a, nego i apstinenata prozapadne orijentacije, koji su nespremni da glasaju za DPS, ali su spremni da glasaju za prozapadno građanski orijentisanog kandidata“, pojašnjava Vujović.

Ključno je, ističe on, za koju će se izbornu strategiju opredijeliti DPS.

„Da li će oni imati partijskog zvaničnika za kandidata, kao što je to bila praksa do sada, ili će se opredijeliti za nekog drugog kandidata, moguće i kandidata više političkih partija, sa tog pola“, riječi su Vujovića.

Reakcije političkih partija

Predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović raspisala je16. januara predsjedničke izbore.

Sadašnji petogodišnji mandat predsjedniku Milu Đukanoviću se završava u maju ove godine.

Obrazlažući zbog čega je izabrala 19. mart, Đurović je rekla da su u aprilu veliki vjerski praznici tri najbrojnije konfesije u Crnoj Gori, te da bi kasniji datum održavanja izbora bio neprimjeren.

Prvi su se oglasili lideri proruskog Demokratskog fronta (DF), koji su najavili da će imati svog kandidata.

To je saopštio Nebojša Medojević na Fejsbuk profilu. Poručio je da će njihov kandidat pobijediti.

I stranka drugog lidera DF-a Milana Kneževića je, prije raspisivanja predsjedničkih izbora, iznijela stav da kandidat treba da bude iz stranaka konstituenata DF-a.

Demokratska Crna Gora Alekse Bečića, članica parlamentarne većine, pozvala je Pokret Evropa da predloži svog kandidata.

Iz Pokreta je odgovoreno da se o predsjedničkom kandidatu može razgovarati kada parlamentarna većina skrati mandat Skupštini, te omoguće i vanredni parlamentarni izbori.

Pokret Evropa sad je vanparlamentarna politička grupacija, koju su osnovali bivši ministri Milojko Spajić i Jakov Milatović u Vladi Zdravka Krivokapića, koja je oborena u februaru 2022. godine.

Ova stranka je ostvarila uspjeh na lokalnim izborima održanim u oktobru prošle godine.

Građanski pokret URA i Socijalistička narodna partija (SNP), koje dominantno konstituišu Vladu u tehničkom mandatu Dritana Abazovića, nisu saopštili da li će imati svog kandidata.

Predsjednik SNP-a i vicepremijer Vladimir Joković je, pak, pozvao sve stranke parlamentarne većine da podrže zajedničkog kandidata.

Parlamentarna većina DF-a, Demokrata i URA-e je formirana nakon parlamentarnih izbora 2020. godine, kada je Đukanovićev DPS, poslije tri decenije, izgubio vlast.

Komentarišući činjenicu da su predsjednički izbori raspisani u trenutku političko-institucionalne krize u Crnoj Gori, Vujović ocjenjuje da je i unutar vladajućih partija teško očekivati dogovor.

„Mi zovemo ovo vladajućom koalicijom, ali u njoj ne postoji saglasje ni ko treba da bude premijer, ko treba da upravlja ovom državom, ko treba da pokriva ministarske pozicije već smo svi suočeni sa jednom pat pozicijom“, ističe analitičar Zlatko Vujović.

Izbori u doba krize

Mandat predsjednika Crne Gore traje pet godina.

Da bi kandidat pobijedio u prvom krugu potrebno je da osvoji više od 50 posto glasova izašlih birača.

Ukoliko se to ne desi, u drugom krugu nadmeću se dva kandidata sa najvećim brojem osvojenih glasova.

Drugi krug se održava dvije nedjelje kasnije.

Neizvjesno je da li će do dana izbora Crna Gora imati funkcionalan Ustavni sud, bez koga se ne mogu proglasiti konačni rezultati izbora. Taj sud od polovine septembra ima tri od ukupno sedam sudija i ne može da odlučuje o žalbama građana.

U toku je šesti krug izbora sudija, pošto je propalo prethodnih pet pokušaja zbog nemogućnosti postizanja dogovora između vladajuća većine i opozicije.

Evropska unija je najavila mogućnost prekida pristupnih pregovora sa Crnom Gorom ukoliko se ne izaberu nedostajuće sudije.