San o članstvu u Evropskoj Uniji i dalje postoji, a Zapadnom Balkanu potreban je rezultat koji će istaći određene procese, ocijenio je izvršni direktor CEMI-ja Zlatko Vujović. U tom slučaju, kaže, Crna Gora bi nakon političkih promjena i rješavanje pitanja koja zavise od kvalifikovane većine mogla relativno brzo da okonča pregovore u gotovo svim poglavljima.

“To nije nešto nerealno, dosta je toga urađeno. Ključne kočnice su bile u poglavljima 23 i 24. Ako imamo tropetinsku, eventualno dvotrećinsku većinu sve to može da se spakuje za dvije godine. Crna Gora je mala, njeno članstvo ništa ne košta EU. To bi bio snažan podsticaj za demokratske promjene u zemljama regiona i veliki šamar Vučiću, odnosno njegovoj politici da nikada neće postati članovi EU pa nema potrebe ni za reformama”, ocijenio je Vujović u emisiji “Hej Sloveni” Gradske televizije.

Projekat Otvoreni Balkan samo površno može imati perspektivu u regionu i dovesti do ekonomske integracije, ocijenio je istoričar Živko Andrijašević.

“Mislim da je to model koji ovdje nema ni funkcionalna ni istorijska uporišta i da je nerealan jer se radi o različitim činiocima koji su različiti po svojim iskustvima, političkoj praksi, ekonomskim parametrima, problemima koje unose u tu zajednicu i mislim da je to jedna loša ideja”, ističe Andrijašević.

Da Otvoreni Balkan nije potreban Crnoj Gori, smatra i jedan od osnivača GP URA Žarko Rakčević. Dodaje da naša država interese treba tražiti u otvorenim granicama prema svima, a ne u obnavljanju, kako kaže, jedne vrste etnocentrizma.

“Vi imate faktičku situaciju, da ljudi i politička elita u Srbiji, koja govori o otvorenom Balkanu i slobodnom kretanju ljudi, zabranjuje i maltretira poslanike Crne Gore na granicama zato što su glasali i rekli da je u Srebrenici bio genocid”. napominje Rakčević.

Profesorica sa Fakulteta za kriminalistiku u Sarajevu Edina Bećirović smatra da SAD nijesu entuzijasti oko projekta Otvoreni Balkan, a posljednja poruka američke administracije bila je da bez kompletne šestorke ovaj projekat neće uspjeti.

“Međutim, iz pouzdanih izvora čujem da je na zatvorenim sastancima predstavnika američke administracije upućeno mnogo više oštrih poruka prema albanskom premijeru Rami I predsjedniku Srbije Vučiću. Rekli su im, navodno, da ako imaju namjeru da taj projekat koriste za dominaciju, ali i koruptivnu ekonomiju, mogu da zaborave na Američku podršku”,kazala je Bećović.

Novinar Erol Avdović kaže da je u posljednjih 20 godina bilo mnogo pokušaja predstavljanja ovakvih projekata te da mu ta ideja nije prihvatljiva.

“Zbog toga što u velikom asocira na izgradnju tri velikodržavna projekta pri čemu bi BiH najgore prošla”, kazao je Avdović.

Podsjećamo, projekat “Otvoreni Blakan” pokrenuli su u novembru 2019. lideri Srbije, Albanije i S.Makedonije. Tadašnja vlast u Crnoj Gori bila je stava da je riječ o političkom marketingu te da integracija u Evropsku Uniju nema alternativu.

Manjinska vlada da pripremi nove izbore

Vujović smatra da će se Crna Gora, početkom februara, oprostiti od aktuelne Vlade jer ona već dugo nema podršku u parlamentu.

“Izostanak podrške će rezultirati izglasavanjem nepovjerenja Vladi u Skupštini. Oni akteri koji su pokrenuli inicijativu su veoma istrajni u tome. Čini mi se da smo najbliži manjinskoj vladi, ali ne znamo šta taj koncept znači. Potrebno je da svaki koalicioni aranžman bude praćen detaljnim sporazumom oko toga šta se od te vlade očekuje”, naveo je Vujović.

On vjeruje da Crnu Goru u narednom periodu očekuju političke tenzije.

“Demokrate su danas izašle sa saopštenjem da neće glasati za smjenu Abazovića, a slično će postupiti i DF. Očigledno je da su svi frustrirani sa pozicijom i potezima predsjednika Vlade. Najvjerovatnije da bi DF volio da ova vlada padne, a da sa GP URA uđe u aranžman koji bi doveo do formiranja nove vlade”, rekao je Vujović.

On vjeruje da će podrška Crkve Srbije Demokratama biti aktivna i u narednom periodu.

Andrijašević navodi da mnogi previđaju ili ne uzimaju dovoljno u obzir da je Crna Gora članica NATO-a.

“To nam garantuje izvjestan politički pravac. Logično je da naše članstvo u NATO povlači za sobom političke odluke i politički nadzor koji je u ovakvim situacijama neminovan. Nemoguće je da se ključne stvari u političkom životu dešavaju bez nadzora NATO-a. To je prednost Crne Gore i garancija da će se naš politički život kretati izvan tradicionalnih sklonosti i okvira”, kazao je Andrijašević.

Na Balkanu su, podsjeća, uvijek odlučivale velike sile.

“Što mi to nijesmo dovoljno uočavali, to je naš problem. Ono što bude model velikih sila za Balkan, to će na kraju i biti”, smatra Andrijašević.

Rakčević tvrdi da su programske odrednice tog pokreta nepromijenjene.

“Raduje me da ljudi iz URE zagovaraju vrijednosti zbog kojih je i osnovana. Od 30. avgusta 2020 ugrožene su vrijednosti koje su favorizovane u programu URE. Teško je pričati o Crnoj Gori svih njenih građana, ukoliko imate taj stepen marginalizacije njenih naroda”, ističe Rakčević.

Naglašava da je sekularna država apsolutno ugrožena.

“Od samog formiranja vlade pod Ostrogom, pa do svih pora društva. Stepen uplitanja Crkve Srbije u ono što se dešava u Crnoj Gori je duboko prešao liniju koja karakteriše sekularna društva. Ako težimo evropskim vrijednostima, apsurdno je da se vodi politika suprotna vrijednostima kojima na papiru težimo”, rekao je Rakčević.

Navodi da mu je najbliži koncept manjinske vlade koji zagovara URA.

“Vjerujem da će se stvari kretati u tom pravcu. To treba da bude neka vrsta tehničke vlade ograničenog mandata, koja treba da pripremi nove izbore. Bilo bi racionalno da se postigne i traži širi konsenzus, da se objedine predsjednički i parlamentarni izbori, da se dođe do novih izbornih zakona”, poručio je Rakčević.