Minimalna penzija će od 1. januara u Crnoj Gori iznositi 450 eura, najavio je prilikom formiranja Vlade novi premijer Milojko Spajić. Nažalost, nije pojasnio građanima na koji način se to planira uraditi, kao ni kako će se eventualno obezbijediti sredstva za ovaj potez. Takođe, bez konkretnih podataka Spajić je najavio i povećanje prosječne plate na 1.000 eura, koje će uslijediti za godinu.

Prema pouzdanim informacijama „Dana“ iz Fonda PIO, ukoliko bi povećanje bilo linearno, odnosno podrazumijevalo povećanje svih penzija, ne samo minimalnih, bilo bi potrebno 75 miliona na mjesečnom nivou, odnosno oko 900 miliona godišnje za isplatu penzija u 2024. godini. Koliki će budžet Fonda biti za narednu godinu ostaje da se vidi, ali ukoliko bi se povećale samo minimalne penzije, koje sada iznose blizu 300 eura i prima ih oko 40.000 građana, za to bi bilo potrebno 12 miliona eura mjesečno, odnosno 144 miliona za godinu. Budžet Fonda PIO je u ovom trenutku 600 miliona eura na godišnjem nivou, odnosno oko 50 miliona mjesečno. Ukoliko bi situacija ostala ista, odnosno ako ne dođe do povećanja minimalne penzije, te se nastavi usklađivanje tri puta godišnje, u januaru, maju i septembru, Fond bi svoj budžet uz saglasnost Vlade uvećao za oko 50 miliona i iznosio bi oko 650 miliona eura, a ukoliko bi se minimalna penzija povećala na 450 eura, a sa njom i ostale penzije lineralno, za to bi trebalo dodatnih 300 miliona eura u odnosu na ovu godinu.

Premijer Spajić je na pres konferenciji nakon sjednice Vlade istakao da će program „Evropa sad 2“ biti identičan kao i prvi program, te da ne predviđa ukidanje Fonda PIO, ali i da nije primijetio kritiku stručne javnosti. Takođe, ni juče nije pojasnio na koji način će se povećati minimalne penzije, odnosno kako će se finansirati povećanje primanja najstarije populacije.

Sagovornici „Dana“ pozdravljaju najavu premijera, ali pozivaju na racionalno povećanje, kako se ne bi ugrozile javne finansije. Ekonomski analitičar Mirza Mulešković ističe da je neophodno raditi na poboljšanju standarda najstarijih sugrađana, ali i ostalih socijalno ugroženih kategorija u državi.

– Politike koje su se do sada vodile najmanje su bile orijentisane ka ovim kategorijama. Ipak ova najava raduje, ali prilikom najave smo od premijera čuli da u ovom trenutku imamo minimum 100 miliona deficita, pa se postavlja pitanje na koji način će se to finansirati. Takođe, ne treba povećavati penzije kao prošlog puta, kada su svi penzioneri dovedeni na isti nivo, već se moraju povećavati proporcionalno sve ostale penzije, kako bi se zaštitili penzioneri koji su imali veće zarade i koji su više ulagali u penzioni fond, jer na ovaj način degradiramo i urušavamo obračun i prethodni rad tih ljudi – poručuje Mulešković.

On ističe i da će premijerova najava o povećanju minimalne zarade na 700 eura za godinu dana biti jasno vidljiva kroz budžet koji bi trebalo da bude predstavljen u narednom periodu.

– Čak i prije povećanja penzija treba prvo uraditi analizu, a onda i analizu za najavljeno povećanje zarada, kao i analizu stanja javnih finansija. Treba vidjeti kako će se sve ovo što je najavljeno finansirati i uz to pokrenuti investicioni ciklus. Jer povećanje penzija i zarada bez toga ne može biti održivo, zato što ovako kompleksne reforme zahtijevaju izuzetno velike troškove – smatra Mulešković.

Predstavnik jednog od udruženja najstarijih sugrađana Ratko Đukić vjeruje da je povećanje moguće, ali da se nada da ovo nije samo jedna od mnogih želja koje se neće ispuniti.

– Najava je prilično ambiciozna s obzirom na trenutnu ekonomsku situaciju u državi. Da je situacija drugačija, da funkcioniše privreda onako kako treba, možda bi se moglo očekivati tako naglo povećanje. Strah me je da ovo nije samo jedno od obećanja koje bi trebalo da umiri javnost, naročito najstarije sugrađane. Skeptičan sam, s obzirom na to da penzioneri odavno slušaju priče da će živjeti bolje – kaže Đukić.

Đukić pozdravlja najavu, ali očekuje da premijer, ukoliko ne ispuni obećanje, podnese ostavku.

Spajić: Ne prodajemo EPCG, u Trezoru samo 143 miliona

Novi premijer je istakao da je njegov prethodnik na čelu Vlade pustio lažnu vijest o prodaji EPCG.

– Ja sam prije dvije godine rekao da EPCG treba da izađe na londonsku berzu i izda obveznice, a to što neko ne poznaje termine nije moj problem. Mogao bih da im platim edukaciju na tu temu. Prodaja obveznica je u stvari kredit. I mislim da EPCG može bolje da se zaduži nego država – rekao je Spajić.

Spajić je istakao i da je Abazović u Trezoru ostavio 143 miliona eura.

– Situacija u Trezoru je teška i veće su kamatne stope. Nije vrijeme za velika zaduživanja – poručio je predsjednik Vlade.