Za prvih sedam mjeseci ove godine na crnogorskim putevima život su izgubile 43 osobe, potvrđeno je iz Uprave policije. Od broja stradalih 29 je vozača, devet saputnika i pet pješaka, precizirano je u odgovoru.

– Od 29 smrtno stradalih vozača, njih sedam je pripadalo kategoriji mladih vozača – ističu iz UP, a shodno zakonu, mladi vozač je vozač do 24 godine.

Imajući u vidu statističke podatke za prvo pola godine, u kojima se navodi da su na drumovima stradale 32 osobe, 11 života izgubljeno je u saobraćaju samo tokom jula. Na kraju prve sedmice ovog mjeseca, u nedjelju 7. avgusta, u saobraćajnoj nesreći koja se u četiri sata ujutru dogodila na magistralnom putu Podgorica–Cetinje život su izgubila dvojica mladića. Do tragedije je došlo kada je vozilo u mjestu Jankovića krš sletjelo sa puta. Stradali su Podgoričani M.D. (21) i I.M. (26). Desetak dana kasnije i mladi Mojkovčanin N.L. (23) poginuo je u saobraćajnoj nesreći na putu Mojkovac – Đurđevića Tara, u mjestu Gornja Polja.

Podsjetimo, u 2021. godini stradalo je 55 osoba osoba u saobraćaju, od kojih čak 29 životne dobi do 35 godina. Kao najčešći uzrok saobraćajnih nezgoda struka je označila ljudski faktor, a preostala dva – put i vozilo – rijetko se navode kao uzroci udesa. Dugogodišnji sudski vještak iz oblasti saobraćajne i mašinske struke doc. dr Goran Čarapić rekao je da je u svojoj tridesetogodišnjoj praksi ustanovio da je neprilagođena brzina u većini slučajeva uzrok kobnog ishoda u saobraćaju.

– Brzina je osnovni problem. To ne mora uvijek biti neprilagođena brzina. U ranim jutarnjim satima, izmoren vozač teško da može sebe prilagoditi brzini koja je propisana. A tek ako krši propise. Zamislite situaciju da neko vozilo ide sto na sat. To znači da u jednoj sekundi prelazi 28 metara… Znači, jedna sekunda nepažnje, slanje poruke mobilnim telefonom, promjena CD-a ili nešto slično može dovesti do situacije da se pređe na drugu stranu, sleti s puta ili nešto slično – kaže Čarapić.

Dodaje da činjenica da su poslednjih godina putevi u Crnoj Gori mnogo bolji, ne može sama po sebi smanjiti broj udesa, te da moramo uvesti jake mjere represije, odnosno kažnjavanja nesavjesnih vozača.

– Moraju biti veće novčane kazne i lakše oduzimanje vozačkih dozvola, odnosno zabrane korišćenja motornog vozila. Država to mora da uradi. Svaki vozač zna da mora poštovati saobraćajne propise i znakove. Ipak, to ne rade svi i zato ih treba kažnjavati – kaže Čarapić.

Kako je istakao, čest uzrok udesa je i nedozvoljeno preticanje na mjestima gdje su na kolovozu označene pune linije, ali i upotreba mobilnih telefona tokom vožnje.

– Kod nas je to dosta zanemarljivo i ne vodi se statistika u tom pravcu. U određenom broju saobraćajnih nezgoda, gdje dolazi do težih posledica, ni mi kao vještaci ne možemo da utvrdimo uzrok nastanka saobraćajne nezgode, već samo konstatujemo da je došlo do prelaska vozila iz jedne u drugu kolovoznu traku zbog nekog razloga, ali ga mi ne možemo utvrditi na osnovu raspoloživih spisa ili materijalnih tragova. U tom slučaju kažemo da je u pitanju neki subjektivni faktor, a taj subjektivni faktor jeste reagovanje vozača na upravljač, a to može biti u nekom trenutku i upotreba mobilnog telefona ili nekog drugog uređaja – pojasnio je Čarapić.

To su, kako ističe, osnovni uzroci saobraćajnih nezgoda, posebno onih sa teškim posledicama, tj. sa velikim materijalnim štetama, povrijeđenim licima i smrtnim posledicama.

– Danas se na našim putevima voze novija vozila, relativno savremene proizvodnje, sa dobrim vučno-brzinskim karakteristikama, što mlade ljude nerijetko „podstiče“ da njihove performanse testiraju na našim putevima, koji nijesu adekvatni za korišćenje takvih automobila – objašnjava Čarapić.