Crna Gora je u proteklih šest godina pretrpjela štetu od oko šest i po miliona eura od sajber kriminala, kazao je portalu Dnevno.me rukovodilac Grupe za suzbijanje krivičnih djela visokotehnološkog kriminala u Upravi policije Jakša Backović.

Backović ističe i da je suma vjerovatno i veća nego što pokazuju zvanični podaci Uprave policije, uz konstataciju da su crnogorski građani, odnosno fizička i pravna lica, na taj način hakerima direktno dali više od 6.000.000 eura.

„To je podatak koji je prijavljen Upravi policije. Rast krivičnih djela visokotehnološkog kriminala raste iz godine u godinu. Zbog toga u Upravi policije stoji propisano sistematizacijom pet mjesta, ali s obzirom na to da je nova sistematizacija nedavno usvojena, proširili su broj mjesta za ljude koji će da se bave krivičnim djelima visokotehnološkog kriminala“, kazao je Backović.

On objašnjava da ta vrsta kriminala obuhvata krivična djela koja su izvršena uz pomoć informacionih tehnologija i koja su izvršena protiv informacionih tehnologija.

„Krivična djela koja su izvršena protiv informacionih tehnologija su hakovanje informacionih sistema, krađe podataka, upad u zaštićene baze podataka i slično, dok su krivična djela počinjena uz pomoć informacionih tehnologija dječja pornografija, intelektualna svojina, otvaranje lažnih naloga, proganjanje, ugrožavanje sigurnosti, govor mržnje, izazivanje vjerske i nacionalne mržnje, odnosno sva krivična djela gdje su informacione tehnologije korišćene kao sredstva izvršenja“, istakao je Backović.

Devet slučajeva pornografije

U Crnoj Gori je od 2016. bilo i devet slučajeva dječje pornografije.

„U okviru operacije ‘Posmatrač’ podnijeli smo devet krivičnih prijava protiv devet osoba. Oduzeli smo više od 400.000 fotografija i video snimaka na kojima se nalaze djeca u seksualnim pozama“, kazao je Backović.

Vršnjačko nasilje

Crna Gora, kako kaže, ima problem i sa vršnjačkim nasiljem, navodeći i da mnoga djeca krše pravila društvenih mreža, te da je velika odgovornost na roditeljima.

„Zvanično pravilo društvenih mreža, koje potiču iz SAD, je da djeca mlađa od 13 godina ne smiju da ih koriste. Primjera radi, Fejsbuk sa sebe skida bilo kakvu odgovornost da ima ikakve veze sa zloupotrebama njihove društvene mreže. Većina tih stvari je prvenstveno do roditelja i školskog sistema“, kazao je Backović.

On podsjeća da u Crnoj Gori djeca do 14 godina nijesu krivično odgovorna, što predstavlja određeni problem.

„Ukoliko imamo vršnjačko nasilje to je najčešće slučaj kod djece mlađe od 14 godina. Službenici Uprave policije u kontinuitetu, ukoliko se desi neki problem, rade preventivne ili represivne radionice kako bi što više edukovali djecu i spriječili zloupotrebu informacionih tehnologija vršnjačkim nasiljem. U proteklom periodu bilo je nekoliko slučajeva, gdje su identifikovana lica bila mlađa od 14 godina, pa se to većinom reguliše i završava u saradnji sa roditeljima, socijalnom službom, profesorima i direktorima škola“, istakao je Backović.

Rasvijetljena četiri slučaja dojave o bombama

Crnu Goru je prije nekoliko mjeseci potresao i slučaj dojave o bombama, a Backović navodi da se sve završilo na podnijetim krivičnim prijavama, jer su u pitanju maloljetnici.

Podsjeća da je Uprava policije postupala po pet prijava vezanih za lažne dojave o bombama.

„Od pet predmeta do sada su četiri završena i protiv četiri lica smo nadležnim tužilaštvima podnijeli krivične prijave za lažno prijavljivanje. Peta prijava, odnosno istraga, i dalje je u toku“, kazao je Backović.

Najzastupljenija djela u Crnoj Gori su ugrožavanje sigurnosti učinjena preko informacionih tehnologija, izazivanje vjerske, rasne i nacionalne mržnje, proganjanje, krađa podataka i neovlašćeni upad u računarsku bazu podataka.