Foto : Pixabay –

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) poslodavci su (do 22. juna) prijavili 4.090 ili 25,34 odsto slobodnih radnih mjesta. Taj broj, međutim, nije popunjen, pa su prijave za sezonsko zapošljavanje moguće u bilo kom periodu.

Crna Gora, kako ističu, kroz program sezonskog zapošljavanja otvora vrata, ne samo njenim građanima, već sve više i zainteresovanim strankama iz drugih zemalja. Razlog tome jeste nedovoljan odziv domaće radne snage, te je država zbog toga prinuđena da uvozi deficitaran kadar iz inostranstva i zemalja regiona.

Iz Zavoda za zapošljavanje navode da najviše interesovanje za sezonske poslove iskazuju nezaposlene osobe mlađe životne dobi, zato što sezonski poslovi u većini slučajeva zahtijevaju promjenu mjesta boravka, a mladi ljudi pokazuju viši nivo mobilnost u odnosu na ostale.   

Kako su kazali najtraženija zanimanja među sezoncima jesu ugostiteljstvo i turizam, i to: konobari, kuvari, sobarice, recepcioneri, pekari, mesari, pomoćno osoblje u restoranima, barmeni, higijeničarke u hotelima, itd.

Iako zanimanja iz tih oblasti jesu najtraženija, u isto vrijeme, oskudan je broj sezonaca u ugostiteljstvu i turizmu, ali i građevinarstvu.

„Kao deficitarna zanimanja tokom sezone izdvajaju se zanimanja iz oblasti ugostiteljstva i turizma (kuvari, konobari, pomoćni ugostitelji, sobarice, serveri, točioci pića, roštiljdžije, pekari, poslastičari, pripremači pica, mesari, recepcioneri, kuvari specijaliste, spasioci na plaži) i sva zanimanja iz oblasti građevinarstva (pomoćni radnici u građevinarstvu, tesari, armirači, zidari, hidrograđevinari, fasaderi, moleri, betonirci…)“, objašnjavaju iz ZZZCG.

Na pitanje kakvi su uslovi za rad građana u sezoni, iz ZZZCG ističu da sve zavisi od djelatnosti i mogućnosti poslodavaca.

„Građevinarstvo je djelatnost poznata po otežanim uslovima rada, pa su uslovi koji se pružaju radnicima prilično ujednačeni kako po pitanju smještaja, tako i po pitanju zarade. Što se tiče turizma i ugostiteljstva, slika je raznolika, jer nemaju svi poslodavci obim posla koji omogućava isplatu zarada koju očekuju zaposleni. Poslodavci koji imaju uslova da pruže bolje uslove smještaja i nadoknade za rad, imaju manje problema sa obezbjeđivanjem radnika“, kazali su iz ZZZCG za naš portal.

Ipak, bez obzira na uslove, na tržištu rada evidentan je nedostatak domaće radne snage, pa će takva situacija zahtijevati dodatno zapošljavanje stranaca čija je procedura uređena Zakonom o strancima koji je dat okviru utvrđivanja broja radnih dozvola za strance, odnosno definisano je da Vlada godišnje utvrđuje broj radnih dozvola za strance – kvote.

ZAPOŠLJAVANJE STRANACA U CRNOJ GORI

Za naš portal iz Zavoda za zapošljavanje su kazali da poslodavci prilikom prijave slobodnih radnih mjesta često ne prave razliku između rada na određeno radno vrijeme i sezonskog zapošljavanja, tako da podaci o izdatim radnim dozvolama za strance s kojima raspolažu objedinjuju ukupne podatke za tekuću godinu.

„Odlukom o utvrđivanju godišnjeg broja dozvola za privremeni boravak i rad stranaca za tekuću godinu („Sl. list CG“ br. 138/22 od 14.12.2022. godine, stupila na snagu 22.12.2022. godine, a primjenjuje se od 1.1.2023. godine), utvrđen je broj radnih dozvola za strance za tekuću godinu u ukupnom broju od 21.454.  Od ovog broja izdvojeno je 5.500 radnih dozvola koje se mogu dodatno rasporediti od strane organa državne uprave nadležnog za poslove rada, za pojedine namjene, a u skladu sa potrebama tržišta rada, na zahtjev Zavoda za zapošljavanje Crne Gore“, objašnjavaju iz te institucije.

Navode i kojim podacima raspolažu za prvih šest mjeseci, kada je posrijedi broj izdatih dozvola za privremeni boravak i rad stranaca u Crnoj Gori:

„Prema podacima iz Ministarstva unutrašnjih poslova, kao nadležnog za izdavanje dozvola za privremeni boravak i rad stranaca, u periodu od 1. januara do 12. juna tekuće godine izdato je 17.828 dozvola za privremeni boravak i rad stranaca (11.408 u kvoti i 6.420 van kvote). Od 11.408 dozvola u kvoti najviše je izdato za sljedeće djelatnosti: ’’Građevinarsto’’ – 3.086 ili 27,05 odsto, ’’Usluge smještaja i ishrane’’ – 2.458 ili 21,55 odsto, ’’Ostale uslužne djelatnosti’’ – 2.057 ili 18,03 odsto i ’’Informisanje i komunikacije’’ – 1.022 ili 8,96 odsto.“

Na osnovu dalje dostavljenih podataka, a kada je u pitanju zapošljavanje stranaca po zemlji porijekla, najviše dozvola za privremeni boravak i rad stranaca izdato je osobama iz: Ruske Federacije (6.456 ili 36,10 odsto), Turske (3.807 ili 21,29 odsto), Srbije (2.808 ili 15,70 odsto), Bosne i Hercegovine (919 ili 5,14 odsto), Albanije (815 ili 4,56 odsto), Kosova (709 ili 3,96 odsto), Ukrajine (414 ili 2,32 odsto) i Sjeverne Makedonije (349 ili 1,95 odsto).

CRNOGORSKI DRŽAVLJANI I RAD U INOSTRANSTVU

Razloga zbog kojih naši državljani napuštaju svoju zemlju tokom godine ili sezone je mnogo, a kao najčešći motiv iz ZZZCG prepoznaju pogodnije uslove, u smislu plaćenijih poslova i boljeg smještaja u inostranstvu, u poređenju sa uslovima rada koji im se nude u Crnoj Gori.

Navode da ne posjeduju egzaktne podatke o broju građana Crne Gore koji odlaze na rad u inostranstvo, jer taj podatak najčešće ne dobijaju od osoba koje su otišle da rade vani, ali da prema podacima istraživanja nekih organizacija najveći broj naših građana odlazi na rad u zemlje članice Evropske unije.

„Osim toga, sve više studenata odlazi na rad u Sjedinjene Američke Države posredstvom studentskih programa, i taj broj se na godišnjem nivou kreće oko 2.000“, zaključuju iz ZZZCG.