Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji je uoči i nakon usvajanja u Skupštini Crne Gore izazvao nezadovoljstvo i doveo do protesta dijela javnosti, stupiće na snagu 8. januara.

Tada će prestati da važi dosadašnji Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica iz 1977. godine.

Uprava za imovinu ima rok od godinu dana, počev od 8. januara, da utvrdi vjerske objekte i zemljište koji su prema ovom zakonu državna svojina, da izvrši njihov popis i podnese zahtjev za upis prava državne svojine na tim nepokretnostima u katastar nepokretnosti.

Nakon toga Uprava za nekretnine ima rok od 15 dana, od dana podnošenja zahtjeva, da izvrši upis zahtjeva i da odmah, bez odlaganja o tome obavijesti vjersku zajednicu koja koristi objekte i zemljište.

Zakonom o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica propisano je da vjerski objekti i zemljište koje koriste vjerske zajednice na teritoriji Crne Gore koji su izgrađeni, odnosno pribavljeni iz javnih prihoda države ili su bili u državnoj svojini do 1. decembra 1918. godine, i za koje ne postoje dokazi o pravu svojine vjerskih zajednica, kao kulturna baština Crne Gore, državna su svojina.

Takođe, propisano je i da vjerski objekti koji su izgrađeni na teritoriji Crne Gore zajedničkim ulaganjima građana do 1. decembra 1918. godine, a za koje ne postoje dokazi o pravu svojine, kao kulturna baština Crne Gore, državna su svojina.

Zakonom je propisano da će se u pogledu postojanja dokaza o pravu svojine primjenjivati dokazna sredstva i pravila dokazivanja u skladu sa Zakonom o upravnom postupku i supsidijarno Zakonom o parničnom postupku (ukoliko Zakonom o upravnom postupku nije regulisano).

Izglasavanju zakona je prethodio incident u plenarnoj sali nakon kojeg su privedeni svi poslanici Demokratskog fronta, a poslanicima Milanu Kneževiću, Andriji Mandiću i Milunu Zogoviću je određeno tužilačko zadržavanje. Međutim, sudija za istragu je usvojio njihovu žalbu i naredio njihovo puštanje na slobodu jer nema dokaza da bi boravkom na slobodi mogli da utiču na svjedoke – oštećene u ovom događaju.

Poslanici Demokratskog fronta po izlasku iz pritvorske jedinice, u kojoj su bili za vrijeme tužilačkog zadržavanja, tražili su od predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića da ne potpiše ukaz o proglašenju zakona već da ga vrati Skupštini na ponovno razmatranje. 

Međutim, Đukanović je istog dana kada je zakon i usvojen (petak, 27. decembar) potpisao ukaz kojim je proglasio zakon.

Zakon je usvojen glasovima vladajuće većine i SDP-a.

Za Zakon je glasalo 45 poslanika DPS-a, SD-a, Liberalne partije, Bošnjačke stranke, Hrvatske građanske inicijative i Force, kao i poslanici SDP-a. Poslanici su pozdravili aplauzom usvajanje Zakona.

Prethodno su poslanici vladajuće koalicije i SDP-a odbili jednoglasno 103 amandmana DF-a na Predlog zakona.

Uoči i nakon izglasavanja zakona došlo je do blokiranja saobraćajnica u nekoliko crnogorskih gradova ali i do protestnih okupljanja i po nekoliko hiljada građana ispred hramova i litija gradskim ulicama.

Premijer Duško Marković poslao je 30. decembra, kako je kazao, posljednje upozorenje mitropolitu Amfilohiju da ne podstiče nerede.

Iz Mitropolije crnogorsko-primorske su saopštili da ne podržavaju nasilje demonstranata prema policiji, ali ni primjenu sile naoružanih policijskih službenika sa brojnim sredstvima prinude prema demonstrantima.