U utorak se proslavlja praznik posvećen jednoj od najpoštovanijih svjetiteljki na Balkanu – svetoj Petki. Posebno joj se raduju žene, siromašni i bolesni, čijom se zaštitnicom smatra.

Pored radosti, ova velika svetiteljka budi i strahopoštovanje. Jer, vjeruje se da ona od svog upokojenja čini čuda. A kako bismo blaženo proslavili ovaj praznik, osvrnimo se na određene narodne običaje koji ga prate.

Sve počinje veče uoči praznika, kada bi nakon objeda vjernici trebalo da se prekrste tri puta, a potom domaćin iščitava molitvu posvećenu svetoj Petki.

„Pomozi Bože, Sveta Petko i Sveta Nedjeljo, oprosti nas ako smo što pogriješili; pomozi mi i sačuvaj me Bože od tuđe bijede neviđene; sačuvaj me od rđavih misli; pomozi sjutrašnji danče; daj Bože zdravlje, dobro da spavam, rđavo da ne snim, već smilje i bosilje; daj Bože zdravlje, sreću i napredak i da zdravi i živi dočekamo sjutrašnji dan!“

Kada se domaćin pomoli, članovi porodice treba da se prekrste, a onda svi odlaze na spavanje.

I tu postoji jedan ritual – da se glava okrene ka istoku, jedna ruka stavi pod glavu, a druga pruži. I uviijek se liježe na desnu stranu, tako valja.

Da san treba da bude miran i da domaćin najviše ište mir, pokazuje i običaj kađenja dječjih soba. Tamjan treba da pomogne da se djeca u snu ne bi plašila.

Šta kad se oglase „krivci“

Na selu članovi porodice dobro naćule uši, da li će se oglasiti „krivac“.

A „krivac“ je pijetao koji bi, kojim slučajem, zapjevao tokom objeda. Ako se to desi, jedna od žena uzme malo vune, baci je u vatru i tri puta vikne: „Vi ste krivi, mi nismo, na vas bolest, na nas zdravlje!“

Vjeruje se da ovi pijetlovi svojim kukurikanjem najavljuju bolest ili nečiju smrt.

Sjutra nemojte raditi

Prema narodnim vjerovanjima, na Praznik svete Petke ne smije se prati veš, niti da se šije ili radi bilo kakav teži posao. Posebno je važno da to ne čine žene.

Postoji i vjerovanje da, kada se jednom sveta Petka prizove u dom, kasnije dolazi i sama – kad god porodici prijeti neko zlo.

Vjernici je prizivaju uz pomoć tamjana i crvenog vina, kojim zalivaju slavski hljeb, a Petkovicu ili Pejčindan spominju u molitvama.

Bilo bi dobro da imate i vodu sakupljenu s izvora uz manastire koji su joj posvećeni, a takvih izvora ima mnogo. Ta voda se naziva adžijama.

Vodu treba sačuvati sve do ponoći, kad se njome gasi svijeća koja se toga dana drži upaljena 24 sata.

Ta se sveća čuva do sljedeće slave i smatra se zaštitnikom.

A od kolača koji je isjekla, ili domaćica ili žena gost koja je prva stigla, treba sačuvati mrve.

Koliko je san važan, govori i predanje da se svetiteljka često javlja u snu.