Najveći rast eura od 2017. godine nastaviće se još neko vrijeme, predviđaju banke s Volstrita, jer široki pomak globalnih investitora prema zaštiti od izloženosti američkom dolaru sugeriše da će jedinstvena valuta uskoro biti iznad 1,20 dolara.

Euro je ove godine ojačao više od 12 odsto u odnosu na dolar, jer je mješavina obnovljenog optimizma oko rasta eurozone i strahova zbog programa američkog predsjednika Donalda Trumpa stvorila ono što je predsjednica Evropske centralne banke Christine Lagarde nazvala „globalnim trenutkom eura“. Dosegnuo je četvorogodišnji maksimum iznad 1,19 dolara ranije ovog mjeseca.

Velike investicione banke, uključujući Goldman Sachs, JPMorgan i UBS, smatraju da će euro, koji je od tada malo pao na 1,17 dolara, preći prag od 1,20 dolara u narednim mjesecima, jer američke Federalne rezerve nastavljaju smanjivati kamatne stope, umanjujući dio koristi od držanja imovine u dolarima.

Značajan faktor za rast eura bila je žurba investitora da zaštite svoju izloženost dolaru, putem ugovora koji su zapravo opklada na euro u odnosu na dolar.

„Tek smo vidjeli vrh ledenog brijega“ globalnih investitora koji se osiguravaju od izloženosti dolaru, rekao je za Financial Times Peter Schaffrik, globalni makro strateg u RBC Capital Marketsu.

„To je glavni razlog slabosti dolara koju smo vidjeli, a biće još toga“, dodao je.

Posebno, analitičari primjećuju da veliki penzioni fondovi u nekim zemljama podižu nivo zaštite od dolara s niske baze. Goldman Sachs očekuje da će euro dostići 1,25 dolara u narednih 12 mjeseci. JPMorgan očekuje 1,22 dolara do marta, dok UBS Investment Bank prognozira 1,23 dolara prije kraja ove godine.

U prosjeku, prognozeri investicionih banaka očekuju da će jedinstvena valuta premašiti nivo od 1,20 dolara u trećem tromjesečju naredne godine, prema procjenama koje je prikupio Bloomberg. To bi dodatno opteretilo izvoznike u regionu, a istovremeno bi testiralo sigurnost ECB-a u vezi s aprecijacijom valute.

Trošak zaštite od rizika u dolarima za evropske investitore vezan je uz američke kamatne stope, koje se očekuje da će padati tokom naredne godine, čime će se dio jaza smanjiti u odnosu na kamatnu stopu ECB-a. Stručnjaci za devizno tržište očekuju da će to podstaći još jedan nalet zaštite od rizika u dolarima.

„Kako se taj diferencijal kamatnih stopa smanjuje… [zaštita] potencijalno postaje prihvatljivija za uvođenje“, rekla je Jackie Bowie, direktorka za Evropu, Bliski istok i Afriku u konsultantskoj firmi Chatham Financial.

Evropski izvoznici već su upozorili na udarac na njihovu dobit zbog jakog eura i naglasili da bi ih dugotrajni rast mogao još snažnije opteretiti.

Probijanje eura iznad 1,20 dolara takođe bi otvorilo pitanje u ECB-u treba li pribjeći smanjenju kamatnih stopa kako bi obuzdao valutu, imajući u vidu potencijalni pritisak na inflaciju zbog jačanja eura.

Nivo od 1,20 dolara još uvijek je bio „linija u pijesku“ za kreatore politike ECB-a, rekao je Tomasz Wieladek, glavni evropski makro strateg u T Rowe Priceu. Luis de Guindos, član Upravnog savjeta ECB-a, izjavio je u julu da bi kurs iznad te razine bio „mnogo komplikovaniji“.

Ipak, Dominic Bunning, šef devizne strategije G10 u Nomuri, smatra da bi sporiji rast kursa bio manje zabrinjavajući za kreatore politike, s obzirom na to da bi mogao pomoći u ublažavanju inflatornih pritisaka koji proizlaze iz rasta ekonomske potražnje.

Veća briga bila bi „ako euro brzo raste u vrijeme kada domaća potražnja slabi, a time snaga valute pogoršava dezinflacione tendencije“, dodao je Bunning.

Neke banke, međutim, očekuju suprotan trend: Citi predviđa da će euro prema dolaru pasti na 1,10 dolara u narednih šest do dvanaest mjeseci „uz znakove potencijalnog ponovnog ubrzanja u SAD-u“.

Dugoročno gledano, drugi ukazuju na širu diversifikaciju od dolarske imovine, što bi se moglo očekivati da koristi euru. Centralne banke planiraju da povećaju svoje alokacije u eurima u narednim godinama, pokazalo je istraživanje think-tanka OMFIF iz juna.

„Aprecijacija eura je strukturna priča, jer se upravljači rezervnim valutama počinju okretati od SAD-a, a Fed smanjuje kamatne stope“, rekao je Wieladek.