Zašto su baš sapun i voda najdjelotvorniji u borbi protiv koronavirusa?

  • 2 sedmice pre
  • 254 pregleda
  • Izvor: antenam.net

Bez obzira na to što ste vjerovatno umorni od pranja ruku, ne odustajte. Svijet se oslanja na svakog od nas da će nastaviti to da radi u borbi protiv koronavirusa, štiteći sebe i druge.

Dok perete ruke, ubijate i druge bakterije i potencijalne viruse, uključujući i virus gripa i brojne druge koronaviruse.

“Postoje četiri koronavirusa koji cirkulišu regularno, gotovo svake godine. Oni uglavnom pruzrokuju prehladu, zapravo, oni prouzrokuju trećinu prehlada, ali ne ubijaju ljude”, kaže doktor Džon Vilijams sa Odjeljenja za pedijatrijske infektivne bolesti na Univerzitetu u Pitsburgu.

Koronavirusi nijesu jedini paraziti koji se uništavaju vodom i sapunom. Grip, koji svake godine ubija milione ljudi širom svijeta, i ljudski metapneumovirus, koji izaziva respiratornu infekciju koja dovodi do upale pluća, takođe nisu otporni na ovu kombinaciju.

A kako tako jednostavne stvari kao što su sapun i topla voda i dezinfekcijska sredstva na bazi alkohola ubijaju ove parazite?

Šta rade sapun i topla voda?

Pod mikroskopom koronavirusi su prekriveni šiljastim izraslinama, pa izgledaju kao kruna (corona). Ispod krune je spoljašnji sloj virusa, koji se sastoji od lipida, koje mi često nazivamo mastima.

Sjetite se kako izgleda kada perete masno suđe samo vodom. Kada to probate, mast ostaje i potreban vam je deterdžent kako bi se masnoća rastopila, u čemu su sapun i alkohol veoma efekasni.

Tako pranjem ruku uništavamo spoljašnji sloj virusa, čime ga deaktiviramo, pa više ne može da uđe u ljudske ćelije. Molekuli sapuna izgledaju kao sitni spermatozoidi, sa glavom i repom. Glava se prilikom pranja povezuje s vodom, ali je rep odbija, jer mu više odgovaraju ulje i mast. Pokušavajući da pobjegne od vode, rep djeluje na spoljašnji sloj virusa i pokušava da ga probije, a kada u tome uspije, njegova unutrašnjost se izliva u sapunastu vodu i umire.

Voda i trljanje ruku važni su u ovom procesu, jer ova kombinacija stvara više pjene koja ne dopušta bakterijama, virusima i drugim mikrobima da se zadržavaju na površini ruku. Zato je neophodno pranje ruku, nasapunjati ih i trljati dobro sve djelove, uključujući i prostor ispod noktiju, a sve to treba da traje najmanje 20 sekundi.

Kada ispirate ruke, svi ti mikrobi koji su bili povrijeđeni, zarobljeni i ubijeni odlaze s vodom.

“Svi ti mjehurići i pjena doslovno kupe mikrobe i odnose ih sa sobom u slivnik”, kaže Vilijam Šafner, profesor preventivne medicine i infektivnih bolesti.

I hladna voda je djelotvorna, ali samo ako dobro trljate ruke prilikom pranja i napravite dovoljno sapunice, dok je topla voda ipak efikasnija.

Šta rade dezinfekcijska sredstva na bazi alkohola?

Dezinfekcijska sredstva na bazi alkohola mogu biti efikasna koliko i sapuni ako se koriste pravilno.

“Ona moraju imati bar 60 odsto alkohola u sebi, jer je on taj koji ubija viruse. Osim toga, potrebno je koristiti dovoljnu količinu ovog sredstva tako da prekrijete svaki dio ruku, uključujući i prostor između prstiju. Alkohol ima drugačiju hemijsku sposobnost, on pomaže u razbijanju membrana mikroba, ali da bi to postigao, mora biti u direktnom kontaktu s virusom”, kaže profesor Šafner.

Ipak, voda i sapun su i dalje malo bolje rješenje, jer alkohol ubija mikrobe, ali se oni ne ispiraju, već ostaju na koži.

“Ako neko koristi sredstvo za dezinfekciju, pa kine u svoju ruku, sluz ostaje na njoj, pa je potrebno mnogo više alkohola da bi se deaktivirali virusi i bakterije”, kaže profesor, dodajući da su zbog toga sapun i voda ipak bolje rješenje.

Copyright © 2020 PV Informer. Sva prava zadržana.