Ujedinjeno kraljevstvo jedna je od 30 odsto zemalja u kojoj se vozi lijevom stranom puta, dok se preostali dio planete kreće desnom. Dok je u Evropi u ovom pogledu ključnu ulogu igrao Napoleon Bonaparta, u SAD se „zasluge“ obično pripisuju Henriju Fordu, ali kako piše CNN, priča je mnogo starija od prvih automobila.

Novinar CNN odgovor je tražio u Konestogi u Pensilvaniji, u nekadašnjem ambaru za sušenje duvana, gledajući kola svog domaćina, inače Amiša.

Porodica Džona Stemana obrađuje zemlju u tom području od 1743. godine, a kako piše novinar CNN-a, zaprežna kola u Konestogi ključna su za njegovu priču.

Ova velika kola, sa visokim, lučnim platnenim krovovima, jedan su od simbola širenja Amerike na zapad, u kojima su doseljenici nosili svoj prtljag.

Zaprežna kola iz Konestoge su razvili lokalni stolari i kovači, praveći ih pogodnim za prevoz poljoprivrednih proizvoda i stvari koje se razmjenjivali sa Indijancima.

Filadelfija je u to vrijeme bila jedan od najvećih gradova britanskih kolonija. Vozač je mogao da jaše jednog od konja ili da sjedi na „dasci“ koja je štrčala sa strane kola. Ali kada je bila potrebna aktivnija kontrola, išao bi uz konje, vukući poluge i užad.

Kako su na svijetu brojniji dešnjaci, Konestoga kola imali su komande na lijevoj strani, blizu desne ruke vozača. To je značilo da je vozač bio bliže sredini puta, a kola na desnoj strani.

Na kraju je bilo toliko trgovine i saobraćaja između okruga Lankaster, Pensilvanije i Filadelfije da je stvoren prvi veliki auto-put u Americi.

Philadelphia and Lancaster Turnpike Road otvoren je 1795. godine.

Među pravilima zapisanim u njegovoj povelji, prema knjizi „Ways of the World“ M.G. Lej, bilo je to da sav saobraćaj mora da ostane udesno – baš kao što su to činila kola iz Konestoge.

Godine 1804. Njujork je postao prva država koja je uvela pravilo vožnje sa desne strane na svim putevima i auto-putevima.

Neki ljudi pripisuju Henriju Fordu standardizaciju američkog saobraćaja, jer je 1908. godine Ford Motor Co. stavio volan na lijevu stranu veoma popularnog modela T. Ipak, Ford je samo reagovao na vozačke navike navike koje su u velikoj mjeri bile uspostavljene mnogo ranije.

Zaista čudna stvar je da većina ostatka Evrope, osim Britanije, vozi desno kao Amerikanci.

Napoleonov marš kroz Evropu

Zašto su Britanci „odmetnici“ čak i na svom kontinentu? Zasluga ili krivica Francuza?

Francuska revolucionarna vlada pod Maksimilijenom Robespjerom — najpoznatijim po tome što je predvodio „vladavinu terora“ iz kasnog 18. vijeka u kojoj su hiljade završile giljotinirani — diktirala je da svako treba da se vozi desnom stranom.

Lijeva strana puta je, po dugoj kulturnoj konvenciji, bila rezervisana za kočije i jahače na konjima. Drugim riječima, bogatije slojeve.

Pješaci, odnosno siromašniji, ostali bi desno.

Odluka da prisili sve na istu stranu puta bila je, dakle, ne samo dobra za saobraćaj, već je značila i ukidanje snobovskih.

Prisiljavanje svih na istu stranu puta, osim što je dobro za saobraćaj, značilo je i ukidanje snobovskih klasnih razlika, navodi CNN.

Viši slojevi su verovatno to prihvatili, jer u to vreme bilo je veoma opasno smatrati sebe aristokratom.

Tu francusku politiku, piše CNN, navodno je širio Napoleon dok je njegova vojska marširala Evropom.

Lakše da otpozdraviš, ali i izvadiš oružje

No, postoji jedan narod koji nije bio ni podanik ni saveznik Napoleona. To bi bila Švedska. Švedska je vozila lijevom stranom, sve do jednog iznenađujuće mirnog dana 1967. kada su tamošnji vozači skrenuli udesno.

Britanija je, bukvalno, otišla drugim putem od Francuske.

Istoričar M.G. Lej, autor pomenute knjige „Ways of the World“, smatra da su razlog tome različite vrste tranpsporta koje su bile u upotrebi.

U Britaniji je bilo manje industrijskih vagona, a više malih kočija i pojedinačnih jahača. Jahači su se radije držali lijeve strane kako bi desnom rukom otpozdravljali jedni druge, a po potrebi i potegli oružje.