Iz Zavoda su kazali da su snimanje poziva na specijalni broj 124 i pisanje indeksa prijema kućnih posjeta bile obaveza deceniju i više ranije, ali koja do danas nije implementirana

Zavodu za hitnu medicinsku pomoć (ZHMP) se prošle godine obratilo 30 osoba sa pritužbama na rad, a prema podacima koje su dostavili Pobjedi, pregledali su tokom prošle godine 300.000 pacijenata.

“To je 0,00001 posto u odnosu na ukupan broj pregledanih pacijenata”, pojasnili su iz ZHMP, piše Pobjeda.

Kazali su i da raspolažu dovoljnim brojem vozila, a po sistematizaciji trenutni broj nedostajućih ljekara je 31. U medijima su nedavno objavljene informacije o slučajevima kada osoblje Zavoda nije ukazalo pomoć pacijentima koji su ih pozivali.

Dnevnik Vijesti objavio je tekst pod naslovom „Ni mrdnuli da spasu život pacijentkinje sa operisanim srcem: Hitna pomoć u dva navrata odbila da izađe na teren“, u kome navode da je suprug pacijentkinje koja je imala operaciju na srcu morao da je odveze privatnim sanitetom sanim srcem do Kliničkog centra, gdje je hitno operisana zbog životno ugrožavajućeg stanja.

Suprug je podnio krivičnu prijavu protiv Zavoda za hitnu medicinsku pomoć i direktora te ustanove, zahtijevao je od nadležnih detaljnu informaciju o tome ko je i na osnovu kakve procjene odbio da pruži medicinsku pomoć, iako je dva puta bio upoznat sa istorijom bolesti, trenutnim stanjem i tegobama pacijentkinje.

Gradski portal je objavio drugu ispovijest o tome da Hitna pomoć nije izašla na teren da pomogne starici od 93 godine, te je bila prepuštena na brigu Sonji Milačić koja je ispričala da je uzalud pokušavala da dobije ekipu kako bi pomogli starijoj ženi, kojoj je pozlilo. Milačić je istakla da je razočarana u zaposlene u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć.

“Rekoh zašto se zovete Hitna, pa, veli, za saobraćajke. To je sramota. To treba kazne velike da budu, Hitna se zna što je, nijesam ja nju zvala da bi viđela, nego, ne znam što ću da radim. Ja je izmazala rakijom i sve da bi je povratila, toliko sam plakala. Kako ja mogu da znam, nijesam medicinu završila. Vi ste ti koji treba da dođete da babu pregledate, zamislite Ulica slobode. Da sam otišla tamo bih haos stvorila”, ispričala je Milačić tom mediju.

Ni Vijestima ni Gradskoj TV iz Hitne pomoći nijesu odgovarali na pitanja o ovim slučajevima.

Pobjedi su odgovorili da su nezavisno od pisanja medija, ne ulazeći u sadržinu tekstova, sproveli sve interne procedure kako bi se napravila adekvatna procjena o kvalitetu pružanja zdravstvene zaštite pacijentima koji dolaze u jedinice Hitne pomoći.

“Dvije procedure poprimiće sudski epilog, te ćemo u narednim periodu imati rezultate istih. Ostale nijesu bile utemeljene ali bez obzira na rezultate internih procedura koje je sproveo Zavod, kako bi rad ljekara i rezultati liječenja bili adekvatno ispraćeni Zavod u narednom periodu planira uvođenje snimanja poziva na broj 124, norveški/crnogorski indeks prijema kućnih posjeta, umrežavanje svih aparata na teritoriji Crne Gore i uvođenje telemedicine”, kazali su iz ZHMP.

Pojasnili su da su sve te aktivnosti, posebno snimanje specijalnog broja 124 i pisanje indeksa prijema kućnih posjeta bile obaveza deceniju i više ranije, ali da do danas nijesu implementirane. Naveli su da će u narednom periodu obavještavati o svim aktivnostima koje Zavod sprovodi u cilju zaštite zdravlja pacijenata i uvođenja standarda koje u razvijenim zemljama postoje decenijama, a u Zavodu se nijesu sprovodile. Na pitanje kako ljekari hitne medicinske pomoći procjenjuju stepen hitnosti, odgovorili su da to čine postavljanjem pitanja, ali da nažalost ne postoje protokoli.

Istakli su da će biti uvedeni u narednom periodu kako bi se mogućnost greške svela na minimum.

“Uvođenje protokola zahtijeva stručne i pravne norme da bi se na teritoriji jedne države definisao način postupanja, a u ovom slučaju definisale procedure rada u Zavodu za HMP”, pojasnili su iz te ustanove.

A na pitanje što se preduzima kada pacijent ili njegova porodica nemaju načina da sami dođu do hitne pomoći, da li su u obavezi da pošalju ekipu i pacijenta transportuju na dalje liječenje ukoliko je neophodno, odgovorili su da Zavod za HMP ne radi sanitetske transporte, koje obavlja primarni nivo zdravstvene zaštite (domovi zdravlja) već se rade hitni sanitetski transporti kada je ugrožen srčani rad i disanje. Naveli su da rade 24 časa, te da trenutno bilježe porast broja pacijenata koji bi trebali biti tretirani na primarnom nivou zdravstvene zaštite.

“Samim tim od ukupnog broja kućnih posjeta (dnevni prosjek 600 ambulanti i 120 kućnih posjeta) više od 40 odsto odnosi se na pacijente koji nijesu pregledani na primarnom nivou zbog nedostajućeg termina ili zbog lične odluke da ne posjete izabranog ljekara”, pojašnjavaju iz ZHMP.

Na sajtu ZHMP su navedena uputstva kada i kako zatražiti hitnu medicinsku pomoć. Ipak, ti savjeti ne odgovaraju onome što je navedeno u tekstovima koje su objavile portali Vijesti i Gradski.me.

Na sajtu je navedeno da hitna medicinska pomoć podrazumijeva hitno medicinsko zbrinjavanje osoba kojima je zbog bolesti, stradanja ili povrede neposredno ugrožen život, pojedini organ ili djelovi tijela, odnosno kod kojih bi u kratkom vremenu moglo doći do životne ugroženosti, a u cilju maksimalnog skraćenja vremena od nastanka hitnog stanja do početka liječenja, odnosno do upućivanja na dalje liječenje.

Na tom sajtu je navedeno i da je analiza rada službi hitne medicinske pomoći pokazala je da je odnos između hitnih medicinskih slučajeva i onih koji to nijesu 20:80 u korist slučajeva koji nijesu hitni, a što je rezultat uvriježenog mišljenja da hitna medicinska služba radi sve – od pregleda grla, ispiranja ušiju i kontrole krvnog pritiska do sklanjanja beskućnika i alkoholičara sa ulice itd…

Navedeni su problemi i simptomi zbog kojih treba pozvati ljekara.

Iz Zavoda su kazali da su ta uputstva univerzalna, opšteprihvaćena pravila obraćanja lica koja pozivaju 124, traže uslugu hitne medicinske pomoći ali samim tim ne znači da hitna medicinska pomoć mora izaći na svaki poziv, kojih je u Podgorici dnevno više od 450.