ZDRAVLJE: Mikroplastika tihi ubica

    1 mesec pre 280 pregleda Izvor: rtcg.me

To se događa svaki dan. Iz naše vode, naše hrane, pa čak i vazduha koji udišemo, sitne plastične čestice pronalaze svoj put u mnoge dijelove našeg tijela.Ali, šta će se dogoditi kad te čestice uđu unutra? Šta rade našem probavnom sistemu?

U nedavnom radu objavljenom u časopisu Envajronmental Hilt Perspektivs, istraživači Univerziteta u Novom Meksiku otkrili su da te sitne čestice – mikroplastika – imaju značajan uticaj na naše probavne puteve, probijajući se iz crijeva u tkiva bubrega, jetre i mozga.

Eliseo Kastiljo, vanredni profesor na Odsjeku za gastroenterologiju i hepatologiju na Odjeljenju za internu medicinu Medicinskog fakulteta UNM-a i stručnjak za imunologiju sluznice, predvodi tim na UNM-u za istraživanje mikroplastike.

„U posljednjih nekoliko desetljeća mikroplastika je pronađena u okeanu, u životinjama i biljkama, u vodi iz slavine i flaširanoj vodi“, kaže Kastiljo. „Čini se da su posvuda.“

Naučnici procjenjuju kako ljudi u prosjeku unose 5 grama čestica mikroplastike svake sedmice – što odgovara težini kreditne kartice.

Dok drugi istraživači pomažu identifikovati i kvantifikovati progutanu mikroplastiku, Kastiljo i njegov tim fokusiraju se na ono što mikroplastika radi unutar tijela, posebno na gastrointestinalni (GI) trakt i imunološki sistem crijeva.

Tokom razdoblja od četiri sedmice, Kastiljo, njegov kolega Markus Garsia i drugi istraživači UNM-a izložili su miševe mikroplastici u pitkoj vodi. Količina je bila jednaka količini mikroplastike za koju se vjeruje da je ljudi unose svake sedmice.

Mikroplastika je migrirala iz crijeva u tkiva jetre, bubrega, pa čak i mozga, otkrio je tim. Studija je takođe pokazala da je mikroplastika promijenila metaboličke puteve u zahvaćenim tkivima.

 “Otkrili smo mikroplastiku u određenim tkivima nakon izlaganja“, kaže Kastiljo. „To nam govori da mikroplastika može preći crijevnu barijeru i infiltrirati se u druga tkiva.“

Kastiljo kaže da je takođe zabrinut zbog nakupljanja plastičnih čestica u ljudskom tijelu. „Ti su miševi bili izloženi četiri sedmice“, kaže on. „Sada, razmislite o tome šta se dešava s ljudima, koji su izloženi od rođenja do starosti.“

Zdrave laboratorijske životinje korišćene u toj studiji pokazale su promjene nakon kratkog izlaganja mikroplastici, kaže Kastiljo. „Sada zamislite da neko ima osnovnu bolest, a te se promjene događaju – može li izloženost mikroplastici pogoršati to stanje?“

Kastiljo je ranije otkrio kako mikroplastika takođe utiče na makrofage – imunološke ćelije koje rade na zaštiti tijela od stranih čestica.

U radu objavljenom u časopisu Cell Biology & Toxicology 2021. godine, Kastiljo i drugi istraživači UNM-a otkrili su da kada su makrofagi naišli i progutali mikroplastiku, njihova je funkcija promijenjena i oslobodili su upalne molekule.

„Mikroplastika mijenja metabolizam ćelija, što može promijeniti upalne odgovore“, kaže Kastiljo. „Tokom upale crijeva – stanja hroničnih bolesti kao što su ulcerozni kolitis i Kronova bolest, koja su oba oblika upalne bolesti crijeva – ti makrofagi postaju upalniji i obilniji su u crijevima.“

Sljedeća faza Kastiljovog istraživanja, koju vodi doktorica Sumira Fatak, istražiće kako je prehrana uključena u unos mikroplastike.