Saradnica na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Milica Zindović kazala je u razgovoru za portal Dnevno da je non-pejper pokazao da podrška postoji, te da su rijetke one članice koje bi blokirale eventualni ulazak država regiona u Uniju.

Smatra da bi bilo dobro kada bismo imali i iskristalisanu inicijativu iza koje bi stale sve države članice, ali i sama EU.

Ističe da je dobro što države Zapadnog Balkana imaju određeni fokus država članica EU.

„Stiče se utisak da institucije EU i značajan dio država članica pokušava da revitalizuje i ubrza proces proširenja kroz različite izraze ohrabrenja, poput ovog papira. Činjenica je da smo u proteklom periodu svjedočili proliferaciji novih inicijativa i planova za naš region. Razlika između ove i tih prethodnih inicijativa jeste što ona fokus stavlja dominantno na zajedničku spoljnu i bezbjednosnu politiku (ZSBP) i za to predviđa određen set mehanizama koji bi omogućili lakšu integraciju država regiona u tu jako važnu oblast. Ukazuje, takođe, da među državama članicama imamo prijatelje i podržavaoce“, smatra Zindović.

Na drugoj strani, kako kaže, posljednja inicijativa je ciljana i ne adresira neke naše sistemske nedostatke u okviru poglavlja 23 i 24, a za ubrzanje cjelokupnog procesa mora postojati uporedno usklađivanje i intenziviranje saradnje u ostalim ključnim oblastima EU.

Navodi i da su non-pejper potpisale države koje imaju, inače, kako kaže, jaču koordinaciju i veće saglasje kad je riječ o procesu proširenja.

„To je, na neki način, i njihova zagovaračka pozicija među drugim državama članicama EU. Podsjetiću da je sličnih inicijativa bilo mnogo u proteklom periodu. Imali smo tako francusko-njemački papir, austrijsku inicijativu, zatim inicijativu baltičkih i skandinavskih država, itd“, kazala je Zindović.

Ističe da to sve ukazuje da podrška postoji, iako se na različite načine izražava, i da su rijetke one članice koje bi blokirale eventualni ulazak država regiona u Uniju, ukoliko su one spremne.

„Bilo bi, međutim, dobro kada bismo imali i iskristalisanu inicijativu iza koje bi stale sve države članice, ali i sama EU i koja bi rezultirala sa konkretnijim rezultatima, čime bi se države Zapadnog Balkana dodatno podstakle za finalizaciju reformi i usklađivanje sa politikama i standardima u EU, jednako u svim oblastima, a samim tim i smanjila frustracija u njihovim redovima“, istakla je Zindović.

Istina je, kako kaže, da se, ne samo region, veći i cijela EU suočava sa brojnim bezbjednosnim izazovima izazvanim novom geopolitičkom situacijom na kontinentu, uz probleme poput novih hibridnih prijetnji i ilegalnih migracija.

„Ti izazovi se preslikavaju i na države Zapadnog Balkana, a one opet mogu biti izvor takvih prelivanja na države EU, pa je stoga važno da se nađe način da se one integrišu u ovaj domen djelovanja EU, da se osjete njenim zaštićenim i sigurnim dijelom, te da se pronađe zajednički model djelovanja koji bi osigurao mir i stabilnost na kontinentu. Zajednička saradnja u domenu ZSBP, sa jasnim implementacijskim smjernicama, uključuje fer i strogu uslovljenost i princip zasnovan na zaslugama i ono bi bila dragocjena i za one države kandidate koji nisu istovremeno NATO članice i koje bi od ove inicijative, ako se ona realizuje, zajedno sa ostalima mogle dobiti mnogo u dijelu jačanja kapaciteta, razmjene iskustava i informacija, intenziviranja dijaloga, obučavanje kadra…“, navela je Zindović.

Prema njenim riječima, dokument predviđa mehanizme koji, između ostalog, uključuju učešće partnera sa ZB na sastancima FAC-a radi intenziviranja dijaloga o ZSBP; prisustvo ambasadora država ZB na neformalnim sastancima Političkog i bezbjednosnog odbora EU; povećen angažman i frekventnije posjete EU u regionu u ovoj oblasti; obuke mladih diplomata i državnih službenika u kontekstu EU diplomatije i rada EU institucija, u saradnji sa diplomatskih akademijama i univerzitetima. Uključuje i rad na jačanju kapaciteta u oblasti sajber bezbjednosti, te dalje usklađivanje u ovoj oblasti; učešće u dijalozima o bezbjednosti i odbrani na visokom nivou i uključivanje država članica u procjene izazova i potreba država ZB; unaprjeđenje mjera pomoći u okviru Evropskog mirovnog fonda za zapadnobalkanske partnere; podrška razvoju bezbjednosne i odbrambene politike kroz kurseve za bezbjednost i odbranu, korišćenje TAIEX programa razmjene…

„Konačno, ovi mehanizmi uključuju i redovnu razmjenu i radionice o pitanjima ljudskih prava i tekućih aktivnosti iz poglavlja 23. Znači, radi se o setu praktičnih mjera kojima bi se olakšala integracija u jednu od ključnih oblasti EU, te stvorila dobra osnova za dalje zajedničko djelovanje unutar Unije“, kazala je Zindović.

„Izvještaj EK ogledalo dinamike našeg evropskog puta“

Zindović poručuje da ne postoji bolje ogledalo dinamike našeg evropskog puta od najnovijeg Izvještaja Evropske komisije, navodeći da je to ujedno i precizna i zacrtana mapa puta sa koje se ne smije skrenuti.

„Izvještaj ukazuje na jasne sistemske nedostatke i boljke cjelokupnog crnogorskog pregovaračkog procesa i okvira, te uporno ponavlja koncizne preporuke kako taj proces unaprijediti u svakom od pregovaračkih poglavlja. Nova Vlada bi što prije morala izaći sa Akcionim planom za adresiranje preporuka iz Izvještaja EK za 2023. godinu, te se u skladu sa tim, upustiti u realizaciju preostalih pretpristupnih obaveza, a u cilju odblokiranja procesa integracija“, istakla je Zindović.

„Upozoravajuće što izvještaj EK ukazuje da evropske integracije nisu bile ničiji fokus“

Navodi da su naimenovanja u pravosuđu o kojima se mnogo priča samo vrh ledenog brijega, te da ne smijemo zaboraviti na neophodnost realizacije brojnih drugih obaveza u okviru više od 80 mjerila iz poglavlja 23 i 24.

„Upozoravajuće je što Izvještaj EK ukazuje da evropske integracije nisu bile ničiji fokus, da nije postojalo parlamentarne aktivnosti u tom dijelu, da nije postojalo usmjerenja niti koordinacije među ministarstvima, da je pregovaračka struktura nefunkcionalna, te da nismo pomjerili ni trunku u dijelu ocjene spremnosti za članstvo. Upravo će sve ove stvari biti test za novu Vladu, a to kako će im ona pristupiti, i da li će se voditi javnim interesom, te da li će u pregovore uključiti principe meritokratije, znanja, stručnosti, i posvećenosti, uz istinsko njegovanje evropskih vrijednosti, odrediće našu evropsku perspektivu i naše eventualno skorije članstvo“, navela je Zindović.

Podsjeća i da pozicija glavnog pregovarača nikad nije izbrisana, već je, kako kaže, ona na jedan drugačiji način bila integrisana u ličnost resornog ministra.

„Na taj način smo, ostavši bez ministarke evropskih poslova, posljednji put ostali i bez glavne pregovaračice. Upravo je, imajući u vidu i ovakve scenarije, CGO predlagao model u kojem neće postojati Ministarstvo evropskih poslova, već Kancelarija za evropske poslove pri Kabinetu premijera, a u kojoj bi imali glavnog pregovarača u liku osobe potkovane ekspertizom, znanjem, iskustvom, kao tehničko-stručni-koordinacioni stub svih dešavanja u dijelu pregovora, uz napomenu da to mora biti osoba od stava i integriteta, koja neće zavisiti od političkih smjena, a pritom će održavati institucionalnu memoriju i gurati proces naprijed“, istakla je Zindović.

Poručuje da je sada važno da novoizabrana ministarka evropskih poslova Maida Gorčević okruži sebe kadrom, koji poznaje procese i koji će iznutra da radi na unapređenju sistema, ali i da, kako navodi, njen nedostatak ekspertize u dijelu pregovaračkog procesa izbalansira sa adekvatnim odabirom glavnog pregovarača, kome će pružati političku podršku, a koji će biti kapacitiran i utemeljen u ovoj oblasti.

„Crna Gora je u proteklom periodu izgubila mnogo šansi, a izgubila je i mogućnost da ubrza proces pregovora, izgubila je posvećenost, izgubila je fokus, usmjerenje, kadar, entuzijazam, izgubila je linije odgovornosti, i krajnje je vrijeme da se mijenja pristup. Godina pregovora je jedanaesta, a tolerancija na nedostatak posvećenosti mora biti nulta“, zaključila je Zindović.