Nedavno objavljeni Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2025. godinu potvrđuje da naša zemlja ima tek „određeni nivo spremnosti“ u Poglavlju 27, koje obuhvata zaštitu životne sredine i klimatske promjene. Iako se bilježi ograničen napredak, iz Koalicije 27, neformalne mreže koju čini 18 nevladinih organizacija, poručuju da su potrebni mnogo odlučniji i ubrzaniji koraci kako bi Crna Gora ispunila evropske standarde i obaveze u ovoj ključnoj oblasti.

U saopštenju Koalicije 27 navodi se da je u posljednje dvije godine došlo do određenog pomaka, ali da su rezultati i dalje daleko ispod onoga što je neophodno za unapređenje ukupnog stanja životne sredine i pripremljenosti države za zatvaranje pregovora u ovom poglavlju. Tokom prethodnog petogodišnjeg perioda, napredak je tri godine zaredom bio ograničen, dok su tek 2024. i 2025. donijele blago poboljšanje.

Uprkos čestom isticanju kompleksnosti i finansijske zahtjevnosti ovog poglavlja, činjenica je da je ono i dalje na relativno niskom nivou razvoja – svega jednu stepenicu iznad početne faze. Koalicija 27 podsjeća da su njihovi raniji nalazi i preporuke iz Izvještaja iz sjenke za 2025. godinu još jednom potvrđeni u ovom zvaničnom dokumentu EK, a posebno kada je riječ o sporo realizovanim mjerama, čestom prolongiranju rokova i visokom udjelu djelimično ispunjenih obaveza.

U dijelu koji se tiče institucionalne osposobljenosti, Evropska komisija posebno ističe nedovoljnu kadrovsku i organizacionu popunjenost u administraciji na nacionalnom i lokalnom nivou, a naročito unutar inspekcijskih službi i sektora za klimatske promjene. To je, kako poručuju iz Koalicije 27, jedan od ključnih izazova za efikasnu implementaciju propisa.

Podoblast kvaliteta vazduha već godinama bilježi potpunu stagnaciju. Strategija za upravljanje kvalitetom vazduha, čiji se nacrt nalazi u proceduri još od 2019. godine, i dalje nije usvojena. Koalicija apeluje da se ovaj dokument hitno finalizuje i sprovede, jer je riječ o pitanju koje direktno utiče na zdravlje građana u urbanim sredinama.

Kada je riječ o upravljanju otpadom, određeni koraci su napravljeni – poput usvajanja novog Zakona o upravljanju otpadom i donošenja Državnog plana upravljanja otpadom za period 2025–2029 – ali sistem i dalje nije funkcionalan. Nedostaje veliki broj podzakonskih akata, kao i lokalnih planova upravljanja. Posebno zabrinjava izostanak infrastrukture za odvojeno prikupljanje otpada i reciklažu, što dodatno pogoršava već lošu situaciju sa deponijama u zemlji.

Zaštita prirode takođe ostaje problematična oblast. Zakon o zaštiti prirode i Nacionalna strategija biodiverziteta još uvijek čekaju usvajanje, dok slučajevi kao što su Porto Skadar Lake pred Bernskom konvencijom i status vojnog poligona na Sinjajevini i dalje ostaju neriješeni. Kada je riječ o Ulcinjskoj Solani, i pored izrade plana upravljanja, još nije imenovan trajni upravljač ovim izuzetno važnim zaštićenim područjem.

Ni industrijsko zagađenje nije adresirano na zadovoljavajući način. Ekološka rekonstrukcija TE Pljevlja, iako u toku, prema Koaliciji 27 nije riješila ključne ekološke probleme. Umjesto toga, smatraju da Crna Gora mora uložiti napore da trajno zatvori ovu termoelektranu i uspostavi jasan okvir za pravednu energetsku tranziciju, uz ekonomske alternative za zajednice koje bi bile pogođene prestankom korišćenja uglja.

U oblasti klimatskih promjena, Crna Gora i dalje nema finalizovan i usvojen Nacionalni energetski i klimatski plan (NEKP), iako je riječ o dokumentu koji je ključan za postizanje ciljeva dekarbonizacije. Istovremeno, Nacionalni plan adaptacije na klimatske promjene čeka svoju punu implementaciju.

Koalicija 27 zaključuje da je neophodno ulaganje većih institucionalnih, političkih i finansijskih napora kako bi Crna Gora napredovala u Poglavlju 27. To je jedini put ka ispunjenju završnih mjerila za članstvo u EU, ali i ka stvaranju zdravijeg i održivijeg ambijenta za sve njene građane.