Kako bi odgovorila na sve izraženije izazove u oblasti prirodnih i ljudski izazvanih rizika, iz Direktorata za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore pripremili su 560 mjera za jačanje sistema zaštite i spašavanja, koje su rezultat rada devet radnih grupa uključenih u projekat “Mjere prevencije i pripremljenosti upravljanja rizicima od katastrofa”, koji finansira Evropska unija (EU), saopšteno je iz MUP-a.

Kako su kazali, na drugom konsolidacionom sastanku finalizovan je set mjera koji obuhvata oblasti prevencije, pripremljenosti, reagovanja i oporavka u slučaju prirodnih katastrofa.

“Time je zaokružen višemjesečni proces u kojem su stručnjaci iz različitih oblasti rizika pripremili detaljne predloge mjera i preporuka s ciljem daljeg jačanja sistema zaštite i spašavanja u Crnoj Gori”, navodi se u saopštenju.

U ime Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a, učesnicima su se zahvalili koordinator projekta Ljuban Tmušić i predstavnici radnih grupa, ističući značaj saradnje institucija, akademske zajednice i stručnjaka iz različitih oblasti.

Prof. dr Srđan Janković, sa Građevinskog fakulteta, član radne grupe za geološke rizike, istakao je da je njegova grupa izradila 42 mjere, podijeljene u četiri oblasti: seizmologija, odroni i klizišta, zemljotresno graditeljstvo ili inženjerstvo i sektor zaštite i spašavanja.

“Seizmički rizik je u Crnoj Gori svakim danom sve veći, te mi kao društvo moramo da reagujemo i primjenjujemo mjere ne bi li smanjili rizik od posljedica“, poručio je Janković.

Slađana Živković, koordinatorka grupe za ekstremne vremenske i klimatske pojave, kazala je da završni dokument ovog ciklusa takođe sadrži 42 mjere u oblasti klimatskih promjena, od čega je 16 novih mjera koje se uvode ovim dokumentom.

“Obaveza je državnih organa, organa lokalne samouprave i subjekata zaštite i spašavanja da ove mjere sprovode u okviru svojih sektorskih politika. Za svaku mjeru je predviđen vremenski rok, finansijska procjena, nosilac sprovođenja i organi koji učestvuju“, navela je Živković.

Zorica Marković iz Direktorata za zaštitu i spašavanje, članica radne grupe za sprečavanje bolesti biljaka i životinja poručila je:

“Ukupno je identifikovana 61 mjera prevencije i pripravnosti, od čega 37 mjera za reagovanje i 24 mjere za oporavak. Cilj je da u slučaju pojave bolesti reagujemo blagovremeno i bez posljedica po floru i faunu.“

Kako su zaključili, predstavnici Direktorata su istakli da je konsolidacioni sastanak ujedno i završni za ovu godinu, te da će se u narednom periodu rad fokusirati na kompletiranje sažetka dokumenta koji će biti dostavljen Evropskoj komisiji na razmatranje.