Foto,ilustracija:Pixabay –

Sjedinjene Američke Države (SAD) su se nakon duže pauze vratile posredovanju u ratu između Rusije i Ukrajine. Izaslanici američkog predsjednika Donalda Trampa – Stiv Vitkof i Džared Kušner posjetili su Moskvu 5. septembra gdje su se sastali sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Dan kasnije posjetili su i Kijev gdje su pregovarali sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Značajno je pomenuti da je prije njih dvojice Moskvu posjetio i šef američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif. I na kraju sam Tramp je telefonom kontaktirao Putina i sat vremena razgovarao sa ruskim kolegom o tome kako uspostaviti mir u Ukrajini.

Nakon tih sastanaka, razgovora i telefonskih poziva sve tri strane su izrazile spremnost za nastavak pregovora sa ciljem zaustavljanja rata. I makar formalno svi učesnici ovih diplomatskih napora, govorili su o napretku u razrješavanju sukoba u Ukrajini.

Međutim, i pored toga što su naizgled sve strane spremene da razgovaraju o diplomatskom rješenju sukoba koji traje više od četiri i po godine, to ne znači da je sada kraj rata blizu.

Prema informacijama diplomatskih izvora Portala Aktuelno pozicije svih strana uključenih u pregovore, nisu se približile, a iza zvaničnog izražavanja optimizma, krije se težnja svake strane ka postizanju sopstvenih ciljeva.

Kada je u pitanju SAD, jasno je da je Tramp aktivirao posredovanje u rusko-ukrajinskom sukobu jer za mjesec i po ima izbore za Kongres i veliki su izgledi da izgubi oba doma – i Kongres i Senat. Zato mu je potrebno da američkoj javnosti predstavi kako je upravo njegovo neposredno učešće ključno u rješavanju rata u Ukrajini.

Što se tiče Rusije i tu su stvari manje-više jasne – Kremlj ne želi sukob sa Trampom pa zato pristaje na pregovore, ali ne i na kompromise bez kojih nema i neće biti mira, makar ne u skorije vrijeme. Rusija i dalje računa da će sve zešćim udarima na Ukrajinu, natjerati Kijev da prihvati ruske uslove.

Na kraju, pozicija Ukrajine se nije mnogo promijenila u odnosu na ono što su ranije zastupali. Kijev ne vjeruje da je Moskva spremna da zaustavi rat, ali ipak prihvata Trampovu igru sa jednim jedinim ciljem – da prije zime dobije američke PVO sisteme, rakete Patriot za koje je Evropa već spremna da plati. Dakle, Kijev se ne sprema toliko za prekid vatre u koji suštinski i ne vjeruje, koliko za zimu i za odbranu od ruskih raketa.

Kako stvari sada stoje, da se zaključiti da prestanka rata neće biti u skorije vrijeme, iako će se pregovori nastaviti u raznim formatima. Ovako neodređena situacija u kojoj svi pregovaraju, ali svako faktički gleda samo sopstveni interes, trajaće makar do proljeća. A tada će sve zavisiti od toga, ko će nakon zime izaći sa manjim gubicima – Rusija ili Ukrajina.