Foto:Ilustracija-

Nakon ovogodišnje sezone požara ponovo se aktuelizuje pitanje osiguranja imovine. Iako u Nacionalnom birou osiguravača bilježe blagi rast broja osiguranih, u Crnoj Gori je i dalje osigurano svega 10 do 15 odsto imovine, dok građani navode da o osiguranju najčešće počinju da razmišljaju tek nakon što pretrpe štetu.

Milovanu Markoviću iz Pipera prošle godine vatra je odnijela gotovo sve.

„Ono što je stradalo ovdje, konkretno u ovom dijelu, u ovom dijelu vinograda, koji broji oko 500 čokota stare loze, Kratošije i Vranca, nama je stradalo oko 300, oko 300 loza“, kazao je Marković.

Šteta se kaže mjerila u desetinama hiljada eura, no njegovo imanje, te godine nije bilo osigurano.

„Ovo je jako sušan kraj koji nema vodu, ni prirodno, niti gradski vodovod. Samom tom činjenicom, većina osiguravajućih kuća koje je izlazilo, koje smo mi kontaktirali, su ovo procjenjivali kao rizično područje, gdje im se ne isplati da ulaze u cijelu tu priču. One godine kada je bilo osigurano, kada nam je prve godine izgorelo, mogu reći da je isplaćena odšteta od nekih 300 eura, što je, složićete se, za tu štetu bilo nikoliko“, ocijenio je Marković.

Zato poljoprivrednici kaže Marković još nemaju povjerenje u sistem osiguranja. Da ni informisanje nije jača strana kažu u Nacionalnom birou osiguravača. Svega 10-15 odsto imovine u Crnoj Gori je osigurano.

„Cijene su, kad se uzmu u obzir cijene ostalih stvari danas, vrlo, vrlo, da ne kažem simbolične, ali mogu da se kreću od nekoliko desetina eura za godinu dana, znači 20, 30 eura za neka osnovna pokrića, do, recimo, 100 eura ili nekih 100, 150-ak eura za neka jača pokrića, u smislu šira pokrića koja daju. To je, recimo, sume od 0,5 centi do 2 ili 2,5 eura po kvadratnom metru“, pojasnilo je Boris Šaban iz NBOCG.

A rizici su brojni.

„U slučaju izliva vode u vašim prostorijama, koje može da bude rezultat ili pucanja cijevi, nekih stambenih problema, ako imate zaključeno osiguranje stana sa uključenom odgovornošću, znači da voda koja prodre dolje i koja napravi štetu komšiji ispod vas će biti plaćena od strane osiguranja. Ako nemate osiguranje, normalno da će on da se obrati vama i da traži pokriće za štetu koju ste mu nanijeli“, kazao je Šaban. 

Da o osiguranju razmišljaju tek kada nevolja u vidu poplave ili požara zakuca na njihova vrata, potvrdili su i građani. No, brojni su oni koji o osiguranju do sada nijesu ni razmišljali.

Građani uglavnom priznaju da o osiguranju imovine nijesu ranije razmišljali, iako razumiju njegov značaj, posebno nakon požara i drugih nepogoda. Pojedini smatraju da bi osiguranje trebalo ugovoriti jer cijene nijesu previsoke, dok drugi navode da su ih upravo posljednji požari podstakli da o tome ozbiljnije razmisle.

Da u tome treba da pomogne i država tako što će edukovati građane, ali i razmisliti o uvođenju obaveznog osiguranja imovine smatraju u nacionalnom birou osiguravača. Inicijativu su kažu pokretali više puta, sada su na potezu nadležni.