Robni deficit Crne Gore dostigao je 2,62 milijarde eura u prvih osam mjeseci 2026. godine, dok je vrijednost uvezene robe bila oko osam puta veća od izvoza. Uvoz je iznosio gotovo tri milijarde eura, a izvoz 372,9 miliona, pokazuju preliminarni podaci Monstata.

U poređenju sa periodom januar–avgust prošle godine, izvoz je porastao dva odsto, a uvoz 2,5 odsto. Ukupna robna razmjena sa inostranstvom dostigla je 3,37 milijardi eura, uz rast od 2,4 odsto.

Izvozom je pokriveno svega 12,5 odsto uvoza. Drugim riječima, na svakih 100 eura vrijednosti robe uvezene iz inostranstva dolazilo je približno 12,5 eura izvoza.

Robni deficit Crne Gore veći za 65 miliona eura

Razlika između vrijednosti uvoza i izvoza povećana je sa 2,56 milijardi eura u prvih osam mjeseci 2025. na 2,62 milijarde u istom periodu ove godine. Prema proračunu Investitora na osnovu Monstatovih tabela, deficit je uvećan za 65,1 milion eura, odnosno oko 2,5 odsto.

Iako su i izvoz i uvoz rasli umjerenim stopama, velika razlika u njihovoj vrijednosti dodatno je proširila manjak u robnoj razmjeni. Uvoz je povećan za 72,3 miliona eura, dok je izvoz porastao za svega 7,2 miliona.

Vrijednost uvoza nafte porasla gotovo polovinu

Jedna od najvećih promjena u strukturi razmjene odnosi se na naftu i naftne derivate. Njihov uvoz porastao je sa 205,3 miliona na 300,5 miliona eura, odnosno 46,4 odsto. To je povećanje od oko 95,2 miliona eura.

Istovremeno je vrijednost uvoza električne energije pala sa 88,3 miliona na 35,5 miliona eura, odnosno 59,9 odsto. Izvoz struje iznosio je 73,6 miliona eura, uz rast od 0,7 odsto.

Crna Gora je tako u razmjeni električne energije ostvarila suficit od oko 38,1 milion eura, dok je u istom periodu prošle godine imala deficit od 15,3 miliona. Riječ je o vrijednosti razmjene, pa se iz ovih tabela ne može razdvojiti uticaj cijena od promjene količina.

Mineralna goriva i maziva, grupa koja obuhvata i električnu energiju, ostala su najveći izvozni sektor, sa 113,3 miliona eura.

Hrana i vozila među najvećim uvoznim stavkama

Najveći dio uvoza čine mašine i transportni uređaji, čija je vrijednost iznosila 694,8 miliona eura. Unutar te grupe za uvoz drumskih vozila izdvojeno je 269,6 miliona eura, što je 3,2 odsto manje nego godinu ranije.

Uvoz hrane i živih životinja dostigao je 572,9 miliona eura, uz rast od 1,3 odsto. Kada se tome dodaju pića, vrijedna 102,3 miliona eura, zbirni uvoz ove robe iznosio je 675,2 miliona eura, znatno više od ukupnog crnogorskog robnog izvoza.

Izvoz hrane i živih životinja porastao je 20,8 odsto, na 41,6 miliona eura. Ipak, razlika između uvoza i izvoza samo u toj grupi ostala je velika i iznosila je 531,2 miliona eura.

Srbija glavni partner, Kina druga po vrijednosti uvoza

Srbija je zadržala prvo mjesto na obje strane robne razmjene. Crna Gora je iz te zemlje uvezla robu vrijednu 524,1 milion eura, a izvezla 90,8 miliona.

Među najvećim dobavljačima slijede Kina, sa 384,4 miliona eura, i Njemačka, sa 270,2 miliona. Poslije Srbije, najveća izvozna tržišta bila su Bosna i Hercegovina, sa 40,9 miliona eura, i Slovenija, sa 27,2 miliona.

Na tržišta potpisnica CEFTA-e plasirano je 48,9 odsto ukupnog izvoza, a u Evropsku uniju 33,4 odsto. EU je istovremeno učestvovala sa 45,4 odsto u ukupnom uvozu Crne Gore.

U avgustu izvoz porastao gotovo 50 odsto

Posmatrano samo za avgust, rezultat je bio povoljniji nego u istom mjesecu prošle godine. Izvoz je dostigao 57,5 miliona eura, što je rast od 49,9 odsto, dok je uvoz smanjen 3,8 odsto, na 383 miliona.

Avgustovski robni deficit zato je smanjen sa 359,8 miliona na 325,5 miliona eura, odnosno 9,5 odsto. Taj mjesečni pomak ublažio je manjak, ali je deficit za prvih osam mjeseci ostao veći nego godinu ranije.

Monstatovi podaci odnose se na robnu razmjenu. Usluge, uključujući prihode od turizma, nijesu obuhvaćene ovim saopštenjem.