Najavljeni Euro model, kojim je od januara 2027. predviđeno povećanje minimalnih zarada u zavisnosti od nivoa obrazovanja, treba posmatrati i kroz pokušaj da se smanji odlazak radno sposobnog stanovništva iz Crne Gore, ocijenila je Renata Gojković, savjetnica potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove Filipa Ivanovića, u objavi na LinkedInu.

Gojković je navela da bi, prema najavljenom Euro modelu, minimalna zarada za radna mjesta sa osnovnim i nižim obrazovanjem trebalo da iznosi 1.000 eura, za radna mjesta sa srednjim obrazovanjem 1.250 eura, a za radna mjesta sa visokim obrazovanjem 1.400 eura.
Ona je istakla da se o takvom modelu može raspravljati iz različitih ekonomskih uglova, ali da je važno razumjeti i šta se njime pokušava postići.

Prema njenim riječima, kada država koristi fiskalne instrumente da utiče na raspoloživi dohodak, zaposlenost i ekonomsku aktivnost, ona koristi mehanizme koji su sastavni dio ekonomske politike.

Veća primanja, kako je navela, imaju za cilj da povećaju potrošnju, podstaknu formalizaciju rada, prošire poresku osnovicu i doprinesu većoj aktivnosti privrede, ali i da smanje pritisak koji niske zarade stvaraju na odluke građana o odlasku iz zemlje.

Gojković smatra da povećanje zarada može imati multiplikativni efekat na ekonomsku aktivnost, dok se održivost modela oslanja na rast potrošnje i zapošljavanja, suzbijanje sive ekonomije, očekivani povratak dijaspore, rashodnu disciplinu i poreske mjere koje ne bi trebalo da ugroze standard siromašnijih građana i srednje klase.

Posebno je izdvojila poruku premijera da je jedan od ciljeva modela stvaranje uslova da radno sposobno stanovništvo ostane u Crnoj Gori, umjesto da nakon pristupanja Evropskoj uniji ode na veća tržišta rada.

Rizik odliva ljudskog kapitala

Gojković je ukazala da evropske integracije Crnoj Gori otvaraju velike mogućnosti, uključujući slobodu kretanja i pristup znatno širem tržištu rada, ali da istovremeno treba stvarati uslove u kojima će građani imati dovoljno razloga da svoju budućnost grade u zemlji.

Kao primjer navela je iskustvo Hrvatske, ocjenjujući da ono pokazuje koliko razlika između domaćeg i evropskog tržišta rada može uticati na migracione tokove nakon otvaranja tržišta rada. U tom kontekstu osvrnula se i na rezultate istraživanja iz 2024. godine među crnogorskim ženama koje žive van Crne Gore. Prema podacima istraživanja koje je navela, učestvovalo je 76 žena sa iskustvom života i rada u različitim državama, a među najčešće navođenim razlozima za odlazak iz Crne Gore bili su bolje obrazovne mogućnosti, bolje mogućnosti za rad, veće zarade i želja za promjenom sredine.

U kategoriji drugih razloga ispitanice su, kako je navela, pominjale i nemogućnost zaposlenja, tešku finansijsku situaciju, političku nestabilnost, nepotizam, partijsko zapošljavanje i visok stepen korupcije. Najveći broj ispitanica emigrirao je u periodu od 2010. do 2023. godine.

Prema podacima koje je Gojković prenijela, približno tri četvrtine ispitanica imalo je visoko obrazovanje, dok je oko 45 odsto imalo najmanje završen master nivo obrazovanja.

„Drugim riječima, država je dugoročno ili trajno ostala bez obrazovanog kadra, iskustva, profesionalne mreže, preduzetničkog potencijala, kontakata, poreskih obveznika i budućih investitora“, navela je Gojković.

Prema rezultatima istog istraživanja, 44 odsto ispitanica nije bilo sigurno da li bi se vratilo u Crnu Goru, dok je 26 odsto planiralo povratak.
Na pitanje šta bi moglo da ih podstakne na povratak, 52 odsto navelo je veće mogućnosti zapošljavanja i razvoja karijere, 48 odsto bolji kvalitet života, a 43 odsto snažniji dijalog i saradnju sa dijasporom.

Gojković je ocijenila da su ti nalazi vrijedni za kreiranje javnih politika, jer ukazuju na promjene koje bi mogle povećati spremnost dijaspore na povratak.

Kapital dolazi tamo gdje postoji povjerenje

U objavi se osvrnula i na nedavno povećanje kreditnog rejtinga Crne Gore.
Moody’s je nekoliko dana nakon predstavljanja Euro modela podigao dugoročni kreditni rejting Crne Gore sa Ba3 na Ba2, uz zadržavanje pozitivnog izgleda.

Gojković je navela da je unapređenje rejtinga povezano prije svega sa napretkom u sprovođenju strukturnih reformi u okviru procesa pristupanja Evropskoj uniji i jačanjem institucionalnog okvira.

Prema njenoj ocjeni, kreditni rejting je jedan od elemenata koje investitori uzimaju u obzir prilikom odlučivanja gdje će ulagati kapital.

„Ako Crna Gora želi da privuče ovaj kapital, mora uz to stvarati ekonomiju u kojoj postoji dovoljno ljudi sa znanjem i vještinama da te investicije mogu nositi. Paralelno s tim, ako želi da zadrži obrazovane ljude, mora postojati dovoljno kvalitetnih poslova i mogućnosti za razvoj karijere“, navela je Gojković.

Investicije, prema njenom mišljenju, mogu pomoći i u dodatnoj diverzifikaciji ekonomije i povećanju domaće ponude, čime bi se otvorio prostor da se rast tražnje u većoj mjeri zadovoljava domaćom proizvodnjom i da veći dio novostvorene vrijednosti ostane u zemlji.

Poseban potencijal vidi u dijaspori, koju, kako navodi, ne bi trebalo posmatrati samo kroz doznake.

Dijaspora može biti potencijalni investitor, ali i nosilac znanja, iskustva i međunarodnih poslovnih kontakata.

Gojković zaključuje da veće zarade treba posmatrati i u širem razvojnom kontekstu – kroz nastojanje da se zadrži radno sposobno stanovništvo, privuče kapital i ojača domaća ekonomska aktivnost.