Abazović: Ako nova Vlada nastavi zaduživanje prijeti nam grčki scenario

    7 meseci pre 304 pregleda Izvor: RTCG
foto: RTCG/printscreen

Premijer Dritan Abazović kazao je večeras u emisiji „Okvir“ da, ako nova Vlada Crne Gore nastavi sa zaduživanjem, Crnoj Gori prijeti grčki scenario. U emisiji „Okvir“ na TVCG premijer je raspravljao sa privrednicima i analitičarima o ekonomiji, finansijama, turizmu, poljoprivredi…

Na pitanje novinara da prokomentariše ranije izrečene tvrdnje da mandatar i lider Pokreta Evropa sad Milojko Spajić planira da zaduži zamelju milijardu eura, da planira da pobjegne iz zemlje i da proda Elektroprivredu, Abazović je kazao da to nijesu teške optužbe i da uvijek stoji iza svojih riječi.

„Iz PES-a treba da kažu kako će izvesti to zaduživanje. Ako smo došli do bankrota da objasne zašto, a ako nismo došli, neka se izvinu građanima i neka kažu da je to bila loša procjena, ništa strašno. Da kažu kako će doći do enormnih zarada, a da se zemlja ne zaduži. Novca ima na tržištu, kamate su velike. Može da se zaduži i ova Vlada. Ali šta će to da znači? To znači da nas čeka grčki scenario za par godina, ako to ne bude pratila nova vrijednost“, istakao je on. 

Abazović tvrdi da je Spajić na sastanku sa kolegama kazao da razmišljaju da plasiraju EPCG na londonsku berzu. 

„Nisam čuo do ovog trenutka da je Spajić rekao: „Ne, to nije istina, to nikad nisam rekao“. Ako čovjek želi da bude premijer, on mora da ubjeđuje ljude u svoje javne politike. Ne može se javna politika baviti iznošenjem neistina. Državom i javnim budžetom se mora drugačije ophoditi. Javno da kaže Spajić šta je plan. On je više puta ponovio da će otići iz Crne Gore ako ne realizuje svoje planove“, dodao je Abazović. 

Premijer navodi da je Crna Gora atraktivna za investitore koji žele da kupe nekretnine. Naglasio je da ekonomija treba da bude otvorena, i da treba da budu postavljena lakša pravila za sticanje imovine. 

„Ako ne uđemo u velike infrastrukturne projekte, auto-put, brze saobraćajnice, aerodrome, druge zemlje će nas prestići. Tu mislim prije svega na aerodrome“, kazao je Abazović. 

On je negirao da Crnoj Gori prijeti bankrot. 

„Nivo javnog duga je ispod evropskog prosjeka“, naveo je premijer. 

Abazović navodi da su ljudi koji su najvredniji u Crnoj Gori – često na tapetu. 

„Mi moramo da čuvamo ljude koji imaju biznis logiku, koji stvaraju novu vrijednost i donose prostor za novo i zdravo poslovanje. Mentalitet nam je problem, priča da sve treba da padne s nema i da država sve plaća. Da, a ima takvih u administraciji, radimo što manje a da budu plaćeni adekvatno. Od Vlade postoji veliki respekt prema privrednicima i značajan dio kompanija bilježi rast“, konstatovao je Abazović. 

On je rekao da su zakon o porijeklu imovine sabotirali poslanici pod pritiskom NVO. Kazao je da bi država od „škaljaraca“ i „kavčana“ i uzela deset miliona eura imovine stečene kriminalom, da smo imali potrebna zakonska rješenja. 

„To govorimo samo o otkrivenoj imovini, a prihodi mogu i moraju biti mnogo veći“, rekao je Abazović. 

On je izjavio da Morsko dobro ima osnova da se nada rekordnim prihodima. 

Prema riječima Đorđa Goranovića, predstavnika Privredne komore Crne Gore, crnogorskoj izvršnoj vlasti kompanije i radnici treba da budu na prvom mjestu. 

„Kad kompanija i radnika nema, nema ni poslanika, ni plate, ni odbornika, ni ljudi iz bezbjednosnog sektora, ni ljekara, ni profesora. Po mojoj procjeni nije dobro da se zbog političkog tržišta etiketiraju određeni iz sfere biznisa“, smatra Goranović. 

Govoreći o konkurenciji na tržištu, Goranović je kazao da su svi inostrani potrošači dobrodošli. 

„Ponosan sam na našu zemlju što smo primili određeni broj građana koji ne žele da budu svjedoci ratnih dešavanja. Naravno, u svakom slučaju treba biti oprezan. Moramo voditi računa šta će se dešavati u narednom periodu. Kad je u pitanju preređivački sektor, i tu moramo biti oprezni“, kazao je Goranović. 

On je rekao da ne treba zaboraviti kategoriju stanovništva koja treba da bude u fokusu – penzionere. Naglasio je da između poslodavca i radnika nije ni potreban Zakon o radu. 

„Nama su potrebne ozbiljne analize i ozbiljne politike“, kazao je Goranović. 

Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja (CTU) Žarko Radulović kazao je da je za prva tri mjeseca u Crnu Goru ušlo 46.000 ruskih državljana, ali da slabo doprinose turizmu. 

„U periodu 2017., 2018. i 2019. godine bilo je 32.000 dolazaka zbirno. Ovo su, dakle, Rusi koji su došli da žive u Crnu Goru. Oni donose prihode u trgovini, a što se tiče turizma, to je jako slabo“, smatra Radulović. 

On je naglasio da se sa Abazovićem politički ne slaže, ali imaju korektan građanski odnos. 

„Vezano za trajekt i vraćanje koncesije državi, potez države tu nije dobar. Mala para, mnogo kutare. Nemamo ljekove, građani znaju šta sve nedostaje, jer javne nabavke kasne“, rekao je Radulović. 

Dok se to dešava, kazao, država daje osam miliona da kupi trajekt. 

Abazović je naglasio da izgleda neko misli da dvojica, trojica treba da dijele profit od te ekskluzivne linije, a ne svi građani. 

„Evo sad ispada da je bolje da država to nije uzela nego ostavila nekim ljudima. Neka građani ocijene sami. Što se tiče ljekova, javne nabavke nikada nijesu bile bolje. Zdravstvo ima problema, ali to ne može da bude riješeno za godinu dana“, kazao je Abazović.  

Govoreći o programu Pokreta Evropa sad, analitičar Oleg Filipović kazao je da on ne znam put programa tog pokreta, ali da ne bi bila loša odluka prodati 10-15 odsto akcija EPCG.

„Ako bi došlo do inicijalne prodaje novih 10-15 odsto akcija EPCG i ako bi se na osnovu tih akcija došlo do određene sumnje novca, to bi bio dobar posao, jer kontrolni paket držite u svojim rukama. To nije loša odluka. Ono što ja zamjeram nerealizacija onoga što su najavljivali tiho: emisija obveznica lokalnog tipa za građane Crne Gore“, kazao je Filipović. 

Govoreći o turističkoj sezoni, Filipović je kazao da valja sagledati kakav će biti kraj godine.

„Sačekao bih novembar ili decembar da izračunamo gdje smo kao turistička destinacija. Smatram da treba forsirati turizam najmanje sedam do osam mjeseci u godini. To je tržište u razvoju i velika je konkurencija“, poručio je Filipović.

Radulović je kazao da je bilo velikih problema što se tiče ugostiteljstva i privatnog smještaja ove turističke sezone. 

„Ova godina je specifična i nije modularna. Želja za putovanjima je enormna i to je potreba kod većine stanovnika, jer je nastupio okidač poslije korone. Svugdje u svijetu je porast turizma, to nije samo kod nas. A to će da traje i iduće godine“, zaključio je Radulović.