Analiza sektora obrazovanja u Crnoj Gori koju su juče predstavili UNICEF i Ministarstvo prosvjete pokazuje da 40 odsto učenika nije steklo minimalni nivo znanja i kompetencija, 95 procenata nastavnika je nezadovoljno zaradama, dok čak 70 odsto djece pohađa osnovne škole koje nemaju adekvatnu infrastrukturu. U izvještaju se navodi da problem predstavljaju i nedovoljno izdvajanje novca za obrazovanje, učionice neopremljene računarskom opremom i značajan broj nastavnika sa nižom kvalifikacijom obrazovanja. Prema analizi, u prosjeku 16 učenika koristi jedan računar u crnogorskim školama.

Ministar prosvjete Miomir Vojinović najavio je da će u narednoj fazi biti izrađena sveobuhvatna strategija razvoja obrazovanja do 2030. godine, dok je šefica Delegacije EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa saopštila je da će EU sa milion eura finansijski pomoći za buduću strategiju i druge aktivnosti.

– Što se tiče dosadašnje podrške EU, da podsjetim da je obrazovni sektor u Crnoj Gori do sada dobio milione eura finansijske podrške u okviru instrumenata za pristupnu pomoć (IPA) – kazala je Popa i dodala da je cilj EU da imamo još organizovaniji sistem finansijske podrške u okviru IPA3 za period od 2021 do 2027. godine.

„Dok svijet napreduje, nama nastavnici diktiraju“

Predstavnica učenika Jelena Jovanović kazala je da je sistem nametnuo da đaci u Crnoj Gori uče samo za ocjenu.

– Dok cijeli svijet napreduje, mi smo na istom mjestu. Nama profesori i dalje diktiraju. Nespremni dolazimo na fakultet, bez praktičnog znanja – istakla je Jovanović.

Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović ocijenio je da možemo da opremimo škole najsavremenijom opremom, ali ona sama od sebe ne prenosi znanje učenicima. On je naglasio da to može jedino nastavnik, koji je motivisan.

– Ako nastavimo sa neulaganjem u nastavnika i infrastrukturu, ako nastavimo da ga omalovažavamo ili ga ne uključujemo u donošenje odluka, bićemo sve dalje od društva znanja – ukazala je predsjednica Prosvjetne zajednice Olivera Leković.

Šef Kancelarije UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander istakao je da podaci iz analize ukazuju da treba hitno obezbijediti sredstva za finansiranje novih školskih objekata i adekvatno opremanje svih škola novim tehnologijama.

– Bez toga je nemoguće sprovoditi nastavu u skladu sa digitalnim dobom u kojem današnji učenici rastu – naglasio je Santander.

U Analizi sektora obrazovanja navodi se da dvije trećine djece u Crnoj Gori pohađa osnovne škole čija je fizička infrastruktura nedovoljna, dok su nastavnici vrlo nezadovoljni statusom svoje profesije u društvu, pri čemu čak 85,4 odsto njih misli da ih uopšte ne cijene ili ih cijene vrlo malo, dok je čak 92,7 odsto nezadovoljno svojom zaradom. Kako se zaključuje, vrlo sličan stepen nezadovoljstva nastavnika prisutan je kada je riječ o materijalnim uslovima u školama (73,8 odsto nije uopšte zadovoljno ili je vrlo malo zadovoljno), dok 63,2 odsto ispitanika nije zadovoljno pedagoškim uslovima rada u učionici, didaktičkim materijalom, opremom, internet konekcijom itd.).

– Većina djece u Crnoj Gori suočava se sa situacijom u kojoj uče ili u malim odjeljenjima ili u odjeljenjima koja su tako velika da se škola odlučuje za organizaciju nastave u dvije smjene, a povremeno čak i u tri smjene. Dodatni razlog za ozbiljnu zabrinutost predstavlja distribucija dobijenih rezultata: u oba slučaja, više od 40 odsto učenika nalazi se ispod nivoa međunarodne referentne vrijednosti kojom se označava „nisko postignuće“, što znači da više od 40 odsto učenika nije steklo minimalni nivo kompetencija uprkos tome što je učestvovalo u obrazovanju. Neznatan procenat učenika ostvaruje visoka postignuća (nivoe 5 ili 6 u slučaju PISA testiranja; ili tzv. „napredni nivo“ u projektu TIMSS) – piše u analizi obrazovanja u Crnoj Gori.

Duplo manje novca od razvijenih država

Iako je Crna Gora povećala relativni udio izdvajanja sa 7,6 odsto u 2015. godini na 8,2 odsto u 2017. godini i time smanjila jaz između sopstvenih ulaganja i ulaganja na nivou međunarodne zajednice, istraživanje je pokazalo da je naša država još uvijek na donjem kraju spektra i daleko od međunarodno prihvaćene obaveze da se za obrazovanje izdvaja 15 do 20 procenata.

– Dodatno, relativni značaj obrazovanja mjeren udjelom u BDP-u smanjio se u u periodu 2015–2020. Takva ukupna niska izdvajanja za sektor obrazovanja u Crnoj Gori najvjerovatnije predstavljaju važan činilac povećanja disbalansa između troškova za zarade zaposlenih i drugih troškova. Ovaj nalaz, sam po sebi, može opravdati povećanje budžeta za obrazovanje. Međutim, bilo kakav suštinski zahtjev za povećanje budžeta biće opravdaniji kada bude dopunjen sveobuhvatnim sektorskim planom koji bi pratio kadrovski plan zasnovan na dokazima – navode u izvještaju.

Kako se dalje navodi, crnogorski obrazovni sistem ima relativno zadovoljavajuće obrazovan nastavni kadar, ali dublje analize ukazuju na to da u predškolskim ustanovama i osnovnim školama još uvijek postoji veliki broj nastavnika s nižom kvalifikacijom od stepena bečelora.

– Štaviše, procenat potpuno kvalifikovanih nastavnika s diplomama mastera/magistra ili 300 ECTS je zanemarljiv, te Crna Gora nije u stanju da prati EU prosjek i regionalne trendove obrazovne politike u ovom domenu i ne obezbjeđuje dovoljno visok kvalitet nastave za svoje nove generacije. Iz ovog razloga, studijski programi na kojima se školuju budući prosvjetni radnici treba da budu usklađeni, fleksibilni, modularni, kako bi odgovorili na potrebe savremenog obrazovnog sistema – navode iz UNICEF-a.