Kada je krajem aprila ove godine izabrana manjinska Vlada premijera Dritana Abazovića naglašeno je da je jedan od glavnih prioriteta nove Vlade da se odblokira i ubrza proces pristupnih pregovora sa Evropskom komisijom (EK) koji je već neko vrijeme bio u ćorsokaku. Podsticaj ubrzanju evrointegracija je dala i ruska agresija na Ukrajinu kao i ukrajinska aplikacija za članstvo u evropskom bloku jednog dana. Crnogorski i zvaničnici drugih zemalja su isticali da je Evropi potrebno jedinstvo i solidarnost. Haotično i v. d. stanje u pravosuđu je navedeno kao glavna prepreka u dobijanju završnih mjerila za početak zatvaranja poglavlja.

Ne nazire se kraj izboru Vrhovnog državnog tužioca (VDT), sudija Ustavnog suda, predsjednika Vrhovnog suda, članova Sudskog savjeta…  U junu ove godine se navršilo deset godina od početka pristupnih pregovora sa EU gdje Crna Gora drži neslavni rekord kao zemlja koja najduže pregovara, ako se izuzme vlada u Ankari. Smatra se da se Turska još samo formalno kotira kao zemlja kandidat. Umjesto ubrzavanja evropske agende Crna Gora se vratila na identitetska pitanja i Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) koji je, kao formalni izgovor, iskorišten za obaranje Vlade nakon malo više od tri mjeseca od njenog izbora.

Ni druge zemlje regiona se ne mogu pohvaliti napretkom. Polovinom jula predsjednica EK Ursula fon der Lajen je prilikom posjete Skoplju pred makedonskim poslanicima svečeno uvjeravala poslanike makedonskog Sobranja da ih EU želi u svom sastavu. Sjeverna Makedonija je prije 17 godina dobila status zemlje kandidata ali pristupni pregovori su morali čekati okončanje spora oko imena sa Grčkom. Nakon toga Makedonci su naišla na bugarsku blokadu oko identitetskih pitanja. Sofija insistira da Skopje prizna bugarske etničke i jezičke korijene. Spor bi trebao, uz francusku asistenciju, da bude prevaziđen ustavnim promjenama gdje bi se u jednom dijelu izašlo u susret Bugarima. Makedonska opozicija prijeti da će skupiti dovoljan broj potpisa za održavanje referenduma kojim bi se odbacio sporazum o prijateljstvu iz 2017. godine sa Bugarskom. Ako bi referendum prošao (pod uslovom da više od polovine upisanih glasa za) identitetski sporovi bi se vratili na početak. Mnogi su kritikovali Bugarsku zbog takvog stava i ukazivali da se  Bugarskoj puno progledalo kroz prste prilikom njenog ulaska u EU 2007. godine, dijelom i zbog toga da bi se zemlja koja se nekad slovila kao 16. republika Sovjetskog Saveza lakše otrgnula od „bratskog“ zagrljaja resovjetizirane Rusije.

U Bosni i Hercegovini srpski član predsjedništva zemlje je uskratio davanje agremana novom njemačkom ambasadoru zbog nezadovoljstva politikom visokog predstavnika za BiH Njemca Kristijana Šmita. To bi po nekim navodima moglo dovesti do novog odlaganja da se BiH konačno dodijeli status zemlje kandidata za EU.