Odavno je poznato da je odlazak stanovništva iz Bosne i Hercegovine dostigao razmjere egzodusa. Kako je za portal Avaza potvrdila predsjednica Unije za održivi povratak i integracije BiH Mirhunisa Zukić u periodu od 2013. godine do danas, na osnovu podataka iz mjesnih zajednica, lokalnih vlasti, nevladinih organizacija, socijalnih službi, Medžlisa IZ i terenskih saradnika, BiH napustilo oko 484.000 građana.

“Imamo obrađene podatke za neka područja i stanje je i dalje vrlo alarmantno. Radi se o opštinama Odžak, Domaljevac-Šamac, Modriča, Derventa, Bosanski Brod, Ljubuški, Široki Brijeg, Grude i Posušje. U ovim opštinama zabilježili smo da je otišlo blizu 15.800 osoba u 2022. godini. Naravno da ćemo nastaviti zbrajati podatke i za ostale dijelove BiH”, kazala je za Avaz predsjednica Unije Mirhunisa Zukić.

Prva na neslavnoj listi

Prema grafičkom prikazu agencije PIXELL, BiH se nalazi prva na ovoj neslavnoj listi zemalja s najvećim smanjenjem broja stanovnika.

Na drugom mjestu je Bugarska, trećem Libanon, zatim slijede Letonija, Litvanija, Venecuela, Srbija, Hrvatska, Ukrajina i Moldavija.

U Stocu i Čapljini će sjutra biti održani sastanci predstavnika Unije sa lokalnom zajednicom. Kako je rekla Zukić, primjetno je da u malim sredinama, ako je Čapljina, ekonomski jača, ljudi ipak odlaze.

“Nemamo jasnu politiku kada je u pitanju zadržavanje građana. Mi smo nevladina organizacija nemoćni. Imamo gradove koji nestaju. Ne znam da podaci o iseljavanju naših građana iko zanima i intrigira osim novinara”, kaže Zukić.

Priliv stanovništva u urbanim dijelovima

Dodaje da se ljudima ništa konkretno nije pomoglo kako bi otvorili radna mjesta, kako bi ostali u BiH.

“U Sanskom Mostu su prošle godine imali sastanak. Tamo je problem nedostatka radne snage. Ima posla, čovjek daje 1.100 KM plaTu, ali nema ko da radi. Pričati o odlasku građana je strašno. Ranije se puno više činilo da se zadrže ljudi, kada je bilo proizvodnje. Prije niko nije htio ići iz ruralnih područja, a sada svi odoše u urbana. Bilježi se porast priliva stanovništva u urbanim dijelovima, kao što su Tuzla i Sarajevo”,  kaže Zukić.

Unija ima podatke o prijavljenim građanima u Hadžićima, ali fizički žive u Kiseljaku.

“Oni su tu fizički, ali administrativno su na drugom mjestu. Kanton Sarajevo dosta pomaže i zbog toga je to tako”, kaže Zukić.