U BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i na Kosovu trenutno je operativno 16 termoelektrana na ugljen koje rade sa zastarjelom tehnologijom koja opasno ugrožava životnu sredinu, a zbog zagađenja koje proizvode godišnje se zabilježi najmanje tri hiljade preuranjenih smrtnih slučajeva i oko osam hiljada slučajeva oboljenja poput bronhitisa, posebno kod djece

Bosna i Hercegovina najgora je evropska država po kriterijumu smrtnosti izazvane zagađanjem životne okoline, no vlasti ne čine ništa kako bi taj problem riješile – proističe iz procjena koje je ove sedmice objavila Agencija Evropske unije za životnu sredinu (EEA) i komentara funkcionera u BiH.

EEA je objavila analizu stanja životne sredine u evropskim zemljama istakavši kako su ogromne razlike u odnosu na države sa zapada i s istoka kontinenta, a najgore je stanje upravo u BiH.

– Najviši postotak smrtnih slučajeva koji se mogu pripisati okolišu, 27 posto, ima Bosna i Hercegovina, a najniži, devet posto, imaju Island i Norveška – navedeno je u izdvojenim ključnim nalazima ovog izvještaja.

Evropski prosjek smrtnih slučajeva povezanih sa zagađenjem životne sredine procijenjen je na 13 posto te je smrtnost u BiH dvostruko veća od evropskog prosjeka.

U tom dokumentu je navedeno dramatično upozorenje kako se oko 400.000 slučajeva prerane smrti svake godine na evropskom tlu može pripisati zagađenju vazduha, dok se još 12.000 smrtnih slučajeva povezuje sa zagađujućom bukom.

U takvoj situaciji, ističe EEA, još je važnije voditi računa o primjenu integrisanih politika i rješenja koja će osigurati zaštitu prirode, uvesti zelene tehnologije i očuvati kvalitet života u gradovima, sve u skladu sa rješenjima predviđenim „Evropskim zelenim dogovorom“ (European Green Deal).

Zakon o zaštiti životne sredine četiri godine u proceduri

Komentarišući navode iz izvješća EEA ministarka životne sredine i turizma Federacije BiH Edita Đapo kazala je za Dnevni avaz kako je on samo potvrdio poznatu činjenicu da se o zaštiti životne sredine u toj zemlji ne vodi nikakva posebna briga.

– Koliko mi kao društvo vodimo brigu o zaštiti životne sredine dovoljno govori podatak da je novi zakon koji smo uradili i u njega ugradili evropske direktive u parlamentarnoj proceduri već četiri godine. S druge strane, vidimo koliko pozornosti EU posvećuje ovoj problematici. Činjenica je da mi u BiH udišemo zagađen vazduh koji izaziva bolesti respiratornih organa, Alchajmerovu bolest, manjak koncentracije, a sve to utiče na produktivnost naše radne snage – kazala je Đapo.

Kao konkretan primjer odnosa prema životnoj sredini navela je gradnju termoelektrana na ugljen koje se u BiH i dalje nastavljaju planirati uprkos činjenici da EU od njih odustaje insistirajući na većoj upotrebi obnovljivih izvora energije.

Termoelektrane glavni zagađivači u regiji

U BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i na Kosovu trenutno je operativno 16 termoelektrana na ugljen koje rade sa zastarjelom tehnologijom koja opasno ugrožava životnu sredinu, a zbog zagađenja koje proizvode godišnje se zabilježi najmanje tri hiljade preuranjenih smrtnih slučajeva i oko osam hiljada slučajeva oboljenja poput bronhitisa, posebno kod djece. Sav zagađeni vazduh sa Zapadnog Balkana direktno utiče i na kvalitet životne sredine i u državama – članicama EU.

Nakon rata u BiH nova termoelektrana snage 300 MW podignuta je u okolini Doboja u središnjoj Bosni. Gradili su je Kinezi tehnologijom iz 60-ih godina prošlog vijeka i za potrebe korporacije Energy Finance Team (EFT) koja tamo proizvedenu struju prodaje na slobodnom tržištu.

Slične nove investicije vlasti Republike Srpske planiraju u Gacku u istočnoj Hercegovini, gdje je još u bivšoj državi sagrađena termoelektrana temeljena na ruskoj tehnologiji, a sada bi ti kapaciteti trebali biti prošireni.

Elektroprivreda BiH počela je gradnju novog bloka termoelektrane „Tuzla“, vrijednog više od 700 miliona eura. Ponovo su graditelji i kreditori Kinezi, a projekt nisu zaustavile ni primjedbe Evropske energetske zajednice da Federacija BiH taj projekt „gura“ nedopuštenim državnim garancijama.

Gradovi u BiH guše se zbog grijanja na kruto gorivo

Ministarka Đapo je kazala kako je jasno da termoelektrane, ako se već grade, moraju biti prilagođene savremenim tehnologijama, ali i da se moraju graditi savremene ceste radi bržeg protoka prometa i manjeg zagađenja vazduha, a nužno je smanjiti broj malih ložišta u domovima na minimum.

Time je podsjetila na činjenicu da se gradovi u BiH, a posebno Sarajevo u zimskim mjesecima „guše“ u otrovnom smogu. Glavni grad BiH time je posebno opterećen, iako tamo nema gotovo nikakve industrije, a utvrđeno je kako su glavni izvor zagađenja vazduha upravo ložišta u kućama prilagođena jeftinom krutom gorivu, jer siromašno stanovništvo nema novaca za grijanje na plin.

Drugi glavni izvor zagađenja je gust promet po gradu, uz zastarjela vozila koja emitiuju velike količine otrovnih čestica, ali i kaotična gradnja koja priječi prirodno strujanje vazduha po sarajevskoj kotlini u zimskim mjesecima.

Rješavanje takvih problema, kazala je Đapo, put je kojim će BiH prije ili kasnije morati krenuti ako želi zaštititi zdravlje svojih građana i biti dio EU.