Izazovi sa kojima se suočava Vojska Crne Gore (VCG) su brojni, a svakim danom su sve komplikovaniji i neizvjesniji jer na granicama Evrope imamo rat, istakao je u intervjuu za „Dan“, načelnik Generalštaba VCG, brigadni general Zoran Lazarević. Lazarević je naveo da su u drugi plan stavljeni drugi bezbjednosni izazovi, koji su prije rata u Ukrajini bili u fokusu Vojske Crne Gore.

To su terorističke akcije koje su bile u prilično u velikom broju izražene i u Americi i Evropi, Sjevernoj Africi… Kako se desila agresija Rusije na Ukrajinu, fokus je sada u tom dijelu u smislu bezbjednosne prijetnje i pripreme oružanih snaga ne samo Crne Gore nego i čitave Evrope i svijeta – izjavio je Lazarević.

Poručio je da se trude da unaprijede svoje sposobnosti kako bi bili spremni da odgovore na adekvatan način tim izazovima.

– Rat u Ukrajini i neki drugi procesi u svijetu dodatno su iskomplikovali situaciju kada je u pitanju opremanje, odnosno usporili su taj proces, posebno iz razloga što se dosta municije troši na prostoru ratnih dejstava. Mala zemlja kao što je Crna Gora teže dolaze do opreme koja je neophodna vojnicima da bi izvršavali svoje zadatke. Treći, ništa manje važan izazav kada je u pitanju Vojska Crne Gore, što se mog ugla gledanja tiče, to je popuna jedinica vojske. Sve manji broj ljudi se odaziva pozivu za rad u oružanim snagama. Nije to samo slučaj sa našom vojskom, već i u Evropi. Sve teže se nalazi odgovor na rješevanje tog važnog pitanja – naglasio je Lazarević.
Prema njegovim riječima najizraženiji bezbjednosni izazov su svakako i sajber napadi.

– To smo se, nažalost, uvjerili u prethodnih nekoliko sedmica. Sajber napad znači pokušaj nekih trećih strana, odnosno interesnih grupa, da upadnu u telekomunikacione sisteme i poremete praktično život jedne države. Crna Gora nema još razvijenu infrastrukturu kao što imaju zapadno-evropske zemlje. Tako da je ovaj sajber napad najviše bio usmjeren prema Vladi Crne Gore i njenim kapacitetima. Kod drugih država posebno ovih što se graniče sa Rusijom izraženi su sajber napadi na velike kompanije – napominje Lazarević.

U krizna područja ide do 60 vojnika

Lazarević je naveo da u misijama imaju trenutno 14 pripadnika VCG angažovanih u skladu sa odlukom Skupštine Crne Gore.

– Trenutno je 11 pripadnika u Latviji, imamo dvojicu pripadnika na Kosovu i jednog u Atalanti. Imamo odluku Skupštine za upućivanje do 60 pripadnika u krizna područja tako da smo trenutno u procesu pripreme kontingenta koji ćemo uputiti u Bugarsku. To nam je projekcija. Teška su vremena kada je bezbjednost u pitanju i bezbjednosni izazovi su nepredvidivi – zaključio je Lazarević.

Odgovarajući na pitanje da li je VCG bila pogođena sajber napadima, Lazarević kaže da su ovaj put ostali zaštićeni jer su duži niz godina, zahvaljujući najviše SAD i NATO, formirali svoj zatvoreni sistem.

– Vjerujem da ćemo mi iz ovoga, iako nijesmo bili direktno napadnuti, izvući neke pouke i učiniti dodatne korake da unaprijedimo zaštitu. Sve više ljudi u Crnoj Gori koristi društvene mreže i telekomunikaciona savremena sredstva. Svaki korisnik mobilnog telefona, a kamoli intereneta i kompjutera, potencijalna je žrtva i definitivno je to možda jedan od najvećih izazova u VCG, ali, prema mom mišljenju, i u državi. Moramo unaprijediti znanje i sposobnosti i svijest podići na viši nivo o važnosti zaštite od sajber napada – naglasio je Lazarević.

Govoreći o opremljenosti vojske, Lazarević ističe da je prioritet opremanje borbenom opremom.

– Članstvom u NATO preuzeli smo obaveze koje moramo ispunjavati. Pored popune ljudstva, svaki vojnik, da bi učestvovao u izvršenju bilo kog zadatka mora biti adekvatno pripremljen, prvenstveno da bi zaštio sebe, i izvršio zadatke. Do sada smo u prioritetu imali kopnenu vojsku, zatim telekomunikaciona sredstva i tu smo napravili velike iskorake. Imamo NATO sliku vazdušnog prostora i tu smo uložili značajna sredstva. Uložili smo i u opremanje vazduhoplovstva. Ostaje još mornarica, kao jedan od prioriteta koji stoji pred nama i koji bi u dogledno vrijeme trebalo da riješimo u smislu nabavke novih brodova. Sve su to skupi sistemi koji pored cijene prilikom kupovine zahtijevaju i dosta skupe procese održavanja. Možda će to održavanje biti jedno od većih izazova – ukazuje Lazarević.

Plate sa povećanjem do kraja godine

Načelnik Geberalštaba VCG ukazuje da na odziv za vojnički poziv dosta utiču i njihova primanja.

– Od početka jula usvojena je Uredba o novčanim primanjima kojom su u prosjeku od 10 do 15 odsto povećana primanja u VCG. Tako da će, recimo, vojnici po ugovoru imati između 618 i 630 eura. Međutim, to nije jedini novac koji dobijaju mjesečno, dodatno se obračunava prekovremeni rad, odlazak u inostranstvo… Plate sa ovim povećanjem biće do kraja godine, u zavisnosti kako službe budu određivale rješenja. Radimo ubrzano na tome. Od početka juna isplatićemo sve što je trebalo i time će se poboljšati položaj pripadnika u VCG. Da li je dovoljno za život vojnika po ugovoru, sigurno da nije za one koji dolaze za strane. Mladi ljudi nam odlaze, otvaraju se vrata Evrope. Ne znam hoćemo li naći dobru formulu da ih zaustavimo. Vojni poziv je specifičan, nije lak – naglašava Lazarević.

Dodao je da VCG, nažalost, ima nepovoljnu starosnu strukturu i da bi volio kada bismo imali više mladih ljudi u redovima.

– Trenutno je prosjek starosti 38 godina, ali imamo i tu različite kategorije. Ove godine smo primili 50 vojnika po ugovoru, zatim je raspisan još jedan konkurs za prijem još 70 vojnika. To su uglavnom mladi ljudi, do 25 godina. Moramo raditi kampanju i mladim ljudima predstaviti da je vojnički poziv dobar izbor – poručuje Lazarević.

U redovima VCG ima i 15 odsto pripadnica ljepšeg pola.

– Imamo i oficire i podoficire, ravnopravno učestvuju u svim procesima. Idu i u misije – naveo je Lazarević.

Odgovarajući na pitanje o školovanju kadra na vojnim akademijama, Lazarević kaže da trenutno imaju 54 kadeta na akademijama u Grčkoj, Italiji, Austriji, Hrvatskoj, Americi i Sjevernoj Makedoniji.

– Sa akademija dobijamo spremne momke i djevojke koji mogu da rade oficirski posao bez dodatnog osposobljavanja. Imamo i oficire koji nijesu završili akademije, primljeni su po konkursu u VCG, a za njih tražimo specifična zanimanja kao što je protokol, ljudski resursi, zaštita na radu – ističe Lazarević, dodajući da je nakon preuzimanja funkcije načelnika Generalštaba VCG predložio određena personalna rješenja ministru odbrane.