CAN Evropa poziva lidere zapadnog Balkana da odmah odrede ambiciozne ciljeve do 2030.godine, kako bi postigli dekarbonizaciju do 2050.

    3 godine pre 328 pregleda Izvor: PV Informer

Države zapadnog Balkana treba da odrede jasne i ambiciozne klimatske ciljeve (i akcione planove) koje će ostvariti do 2030. godine, kako bi slijedile napore da se ograniči globalni porast temperature na 1,5°C, kako to predviđa Pariski sporazum. Regionalni lideri treba da slijede politička obećanja koja su dali  u okviru Sofijske deklaracije;  da će do 2050. godine ove zemlje postati klimatski neutralne. U suprotnom će region trpjeti veoma rigorozne ekološke, društvene i finansijske posljedice.

Brisel, 5. juli 2021. – Evropska Mreža za klimatsku akciju (CAN Europe) sa partnerima iz regiona, koji se zajedno bore da ublaže negativne strane klimatskih promjena, su objavili  studiju sa političkim preporukama, koje treba da pomognu  zemljama zapadnog Balkana kako da odrede jasnu i ambicioznu putanju smanjenja gasova sa efektom staklene bašte. Svrha ove studije i preporuka je da informiše proces određivanja ciljeva unutar Energetske zajednice koje treba ostvariti do 2030.g. Evropska komisija bi trebalo da, u jesen 2021.g., predstavi analizu zacrtanih ciljeva za 2030.g. Ovu će  analizu razmatrati  Ministarski savet Energetske zajednice u novembru iste godine.

Studija pokazuje da region mora znatno da smanji emisije štetnih gasova u narednim godinama. To znači da svaka zemlja regiona treba da postavi ambiciozne političke okvire i akcione planove, kako bi do 2050. godine postala klimatski neutralna. Kao potpisnice Pariskog sporazuma i Sofijske deklaracije, vlade zapadnog Balkana dale su jasna politička obećanja da će doprinjeti ograničavanju globalnog zagrijavanja na 1,5 stepeni Celzijusa i postići klimatsku neutralnost do 2050. godine.

Da bi definisala realne ciljeve usaglašene sa opredjeljenjem regiona da postane klimatski neutralan do 2050. godine, CAN Europe je razmotrila dva pristupa – jedan više i jedan manje ambiciozan plan za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte. Studije pokazuju da zemlje zapadnog Balkana nemaju mnogo manevarskog prostora kada je riječ o smanjenju emisije gasova sa efektom staklene bašte. Emisije iz energetskog sektora u regionu čine u prosjeku 74% svih emisija gasova staklene bašte. Glavni emiter je zastarjela i neefikasna flota termoelektrana na ugalj – 16 pogona uglja zapadnog Balkana zagađuje koliko i cjelokupna flota Evropske Unije koju čini 250 jedinica! Stoga, iako je potrebna dekarbonizacija svih izvora koji emituju gasove staklene baste, najhitnije je regulisati energetski sektor.

Dok Srbija i Bosna i Hercegovina planiraju nove elektrane na ugalj, dobra vijest je da su nedavno tri od pet zemalja zapadnog Balkana otkazale izgradnju novih proizvodnih kapaciteta na ugalj – riječ je o projektima  Kosova e Re na Kosovu (500 MW), Pljevlja II u Crnoj Gori (254 MW) i Oslomej u sjevernoj Makedoniji (129,5 MW). Ovaj trend treba nastaviti i istovremeno  obezbijediti da bude inkluzivan i participativan, odnosno da građani koji žive oko ugljenog kopa budu informisani i uključeni u sve procese odlučivanja.

Postavljanje ciljeva za 2030. godinu biće vodeći činilac buduće energetske tranzicije na zapadnom Balkanu. Stoga je od vitalne važnosti iskoristiti ovaj trenutak i odrediti ambiciozne ciljeve kako bi se do 2050. godine na zapadnom Balkanu mogla ostvariti klimatska neutralnost, ispuniti  obećanja  data potpisivanjem Pariskog sporazuma i Sofijske Deklaracije, a iznad svega obezbijediti čista i zdrava budućnost”, rekao je Viktor Berishaj iz CAN Europe.