Centar za demokratsku tranziciju (CDT) poziva Vladu Crne Gore da povuče iz skupštinske procedure predlog izmjena Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću. Pozvali su poslanike/ce da ne glasaju za predlog u ovom obliku, jer kako su istakli, nije nikakva garancija da će se ove prakse zaustaviti, a pri tom nije usklađen sa pravnim sistemom države.

Zamjenica izvršnog direktora CDT-a Biljana Papović smatra da je predlog kolega iz MANS-a da počnu šire konsultacije o ovom propisu, veoma racionalan i potreban.

„Pozivamo Vladu i parlamentarnu većinu i sve poslanike/ce da proces ‘priključenja’ Evropskoj uniji prestanu voditi na način da se gotovo svakodnevno, svojim odlukama, konfrontiraju sa politikama te iste unije. Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, koji je Vlada usvojila na posljednjoj sjednici, u suštini, nije nikakva garancija da će se ove prakse zaustaviti. Sasvim suprotno, ovaj predlog nije usklađen sa pravnim sistemom i čak može da ugrozi postojeći sistem oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću. Začuđujuće je da smo uspjeli dobiti ovakav akt, nakon godina čekanja i pompeznih najava o odsudnoj borbi sa onima koji su se nelegalno obogatili“, nagašavaju u ovoj NVO.

Veoma zabrinjava, kako navode, što je način pripreme ovog zakona karakterisala potpuna zatvorenost Vlade i nesklonost da čuju drugačije mišljenje, a prilično je jasno da je njegovu pripremu pratilo i ignorisanje mišljenja Evropske komisije.

„Ovo ponašanje postaje uobičajeno kad je u pitanju postupanje Vlade, ali i Parlamenta. Budući da Vlada nije željela javnu raspravu po ovom pitanju, pozivamo sve relevantne aktere da daju svoju ocjenu ovog predloga zakona. Kao naš doprinos tom procesu, predstavljamo kraću analizu ključnih karakteristika predloga zakona o imovini. Ukoliko se usvoji ovakav zakon, postoji značajna opasnost da oduzimanje imovine stečene kriminalnom djelatnošću bude nesprovodivo u praksi, pa umjesto poboljšanja, eliminisale bi se i trenutne mogućnosti koje nam nudi postojeći sistem“, naglašavaju u CDT-u.

Koncept trajnog oduzimanja imovine od lica koja su samo osumnjičena za određena krivična djela, ali ne i pravosnažno osuđena, kako ocjenjuju, izuzetno je sporan sa aspekta poštovanja osnovnih ljudskih prava.

Upitno je da se može smatrati da je neka imovina stečena kriminalnom djelatnošću, a da to nije prethodno utvrđeno u krivičnom postupku. Primjetna je i pravna površnost u predlogu zakona.

„Predlog zakona uvodi oduzimanje koristi stečene u periodu deset godina prije i/ili poslije izvršenja krivičnog djela, što je sporno s aspekta ustavnog principa zabrane povratnog dejstva zakona. Iako se zvaničnici Vlade pozivaju na iskustvo Slovenije, podsjećamo da je upravo u Sloveniji Ustavni sud ukinuo pojedine odredbe tamošnjeg zakona, jer su bile suprotne principu zabrane povratnog dejstva. Takođe, krajnje je nedovršena ideja premještanja oduzimanja imovine stečene kriminalnom djelatnošću u parnični postupak. Vrlo su moguće pravno apsurdne situacije da se u parničnom postupku utvrdi da je određeno lice imovinu steklo kriminalnom djelatnošću, dok je i dalje u toku krivični postupak. Ili, da se u parnici trajno oduzme imovina jer je stečena kriminalnom djelatnošću, a da se krivični postupak okonča oslobađajućom presudom“, navode usaopštenju.

Dodaju da ova i druga pitanja stvaraju ozbiljan rizik da se usvoji zakon za koji će se kasnije utvrditi da nije u saglasnosti sa Ustavom i međunarodnim ugovorima, a vremenom se može otvoriti i pitanje naknade štete.

„Tako umjesto doprinosa borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, ovaj bi se zakon mogao pretvoriti u svoju suprotnost“, zaključuje Papović.