Centar za građansko obrazovanje (CGO) ukazuje da se i ovaj Međunarodni dan borbe protiv korupcije Crna Gora dočekuje bez napretka, uz činjenicu da promjena vlasti nije dovela do promjene loših praksi. CGO, ističu, godinama upozorava na brojne poteškoće u ovoj oblasti, počevši od nedostataka u zakonodavnom okviru do neučinkovitosti nadležnih u konkretnim slučajevima, čime se stvara začarani krug, dok građani i građanke, prema istraživanjima koje je CGO sprovodio, vide borbu protiv korupcije među tri najveća problema.

– Zato nije iznenađenje da je ovo pitanje postalo vrlo popularno u političkom marketingu, ali i da je ta upotreba obrnuto proporcionalna istinskim naporima u borbi protiv korupcije. To potvrđuju i izvještaji Evropske komisije i Stejt Departmenta, napominje Mira Popović Trstenjak, koordinatorka programa Demokratizacije i evropeizacije u CGO.

Oba ova izvještaja, dodaje ona, prepoznaju da nema adekvatnog odgovora donosilaca odluka i institucija na ovaj gorući problem, pored toga što nema ni dovoljne pripremljenosti sistema, kako u zakonodavnom i strateškom, tako i u dijelu uslova za rad onih koji su na pozicijama da daju konkretan doprinos. 

-Čini se da politička volja za borbu protiv korupcije mnogo više postoji dok su partije u opoziciji nego kad dobiju priliku da je pretvore u djelo- navodi Popović Trstenjak.

Ističe i da korupcija, bilo da se radi o visokoj ili nekih drugim njenim oblicima, kao i organizovani kriminal decenijama stanuju u crnogorskom društvu, u svim oblastima, a posebno uključujući državnu upravu, zdravstveni sistem i obrazovne institucije. 

-Preduslov efektivne borbe protiv korupcije je raskid sa partijsko-nepotističkim praksama zapošljavanja- navodi koordinatorka CGO.

„Dosta pitanja se otvara svakog dana, ali da bi imali rezultate u borbi protiv korupcije neophodno je da ta pitanja dobiju svoj konačni epilog, što za sada izostaje. U međuvremenu, cijena korupcije se plaća na svakom koraku, a svoj direktni izraz ima u nižem kvalitetu života građana i građanki, bilo da se radi o zdravstvenim uslugama, obrazovnim ispravama, pristupu pravdi ili nekim drugim dijelovima sistema. Kada se ne budemo sa zebnjom pitali ko su ključni ljudi koji vode dijelove sistema, ko nas liječi, ko nam obrazuje djecu i da li svi oni imaju poveznicu sa koruptivnim radnjama, odnosno kad ne budemo imali dilemu u njihov integritet moći ćemo govoriti o društvu u kojem je korupcija incident a ne pravilo. Tada ćemo biti spremni i za punopravno članstvo u EU“, zaključuje Popović Trstenjak.