Čovjek koji je gradio karijeru na podjelama ne može smiriti tenzije

    1 mjesec pre 167 pregleda Izvor: vijesti.me

Predsjednik Sjedinjenih Država je veliki dio svoje poslovne i političke karijere gradio koristeći rasne sukobe počev od 1980-ih kada je zakupio cijelu stranu u listu „Njujork tajms“ kako bi osudio petoricu tinejdžera, većinom Afroamerikanaca, optuženih za silovanje 28-ogodišnje bjelkinje u Central parku čak i pošto se ispostavilo da su nevini, preko tvrdnji da je bivši predsjednik Barak Obama rođen u Keniji umjesto u Havajima i da zbog toga nema pravo da postane predsjednik SAD do odbijanja da osudi zagovornike nadmoći bijele rase u Šarlotsvilu u Virdžiniji 2017. godine.

Sada, kada SAD potresaju građanski neredi, a u desetinama gradova na snazi je policijski čas dok demonstranti na ulicama izražavaju bijes zbog smrti crnca koji se borio za dah dok ga je policijaca bijelac koljenom pritiskao, Trampova retorika varira između razumijevanja nezadovoljstva do podsticanja na oštriji pristup policije i vojske.

Još jedna noć demonstracija u preko 25 gradova u 16 američkih država u kojima su opljačkane radnje i spaljena imovina pokazala je da uvođenje policijskog časa nije uspjelo da suzbije nasilje koje je zamijenilo mirne demonstracije.

Sukobi su izbili petu noć za redom sa pljačkama i vandalizmom širom SAD, a guverner Minesote je u subotu kazao da će aktivirati Nacionalnu gardu što bi bilo prvi put poslije Drugog svjetskog rata.

U neuobičajenom potezu, Pentagon je saopštio da će vojne jedinice biti u pripravnosti za slučaj da njihovu pomoć u održavanju mira zatraži guverner Minesote. Guverneri Ohaja, Misurija, Viskonsina i Tenesija, takođe su mobilisali jedinice Nacionalne garde.

Oko 170 radnji je opljačkano a neke od njih su spaljene, kazao je gradonačlenik Sent Pola u Minesoti.

Širom SAD uhapšene su hiljade ljudi
Širom SAD uhapšene su hiljade ljudifoto: AP

Brojni mediji uključujući CNN, Rojters, MNSNBC, objavili su da su njihovi novinari koji su izvještavali o neredima povrijeđeni pošto su pogođeni gumenim mecima, a pojedini su i uhapšeni.

Trampova administracija koja je nazvala demonstrante „banditima“, za sada neće preuzeti kontrolu nad Nacionalnom gardom kazao je juče savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert O Brajan.

„U ovom trenutku nećemo aktivirati Gardu na saverznom nivou. Međutim ukoliko bude neophodno, imamo dodatne vojne instrumente koje možemo upotrijebiti… ukoliko to bude potrebno guvernerima i gradonačelnicima i ne budu mogli da uspostave kontrolu nad situacijom“, kazao je O Brajan.

„Učinićemo sve što je guvernerima ili gradonačelnicima potrebno da kontrolišu svoje gradove“, dodao je.

Donald Tramp je na Tviteru ponovo kritikovao „anarhiste“ koje je okrivio za izazivanje nereda i pozvao gradonačelnika Mineapolisa da djeluje oštrije protiv demonstranata. Izvori CNN-a su kazali da predsjednika SAD nervira to što guverneri i gradonačelnici ne uspijevaju da uspostave kontrolu.

Konfuzna retorika tokom rasnih nereda: Tramp
Konfuzna retorika tokom rasnih nereda: Trampfoto: AP

Prizor demonstranata na ulicama naglasio je krizu u SAD nakon višenedjeljnog karantina uvedenog zbog pandemije koronavirusa, zbog kojeg su milioni ostali bez posla i koja je najviše pogodila manjinske zajednice, navodi Rojters. Usljed masovnih demonstracija takođe su podstaknuti strahovi o novom širenju virusa koji je u SAD odnio 100.000 života.

Zahtjevi za okončanje policijske brutalnosti proširili su se na globalnom nivou.

U Londonu stotine demonstranata izašle su juče na Trafalgar skver uzvikujući „bez pravde nema mira“. U subotu demonstranti su se okupili ispred ambasade SAD u Berlinu tražeći da policajci budu izvedeni pred lice pravde.

Hapšenje policajca Dereka Šovina, koji je snimljen kako koljenom pritiska vrat preminulog Džordža Flojda, nije zadovoljilo demonstrante. Trojica policajaca koja su gledala kako Flojd umire tek treba da budu optuženi.

Predsjednik SAD je subotu veče proveo u Bijeloj kući dok su se demonstranti ponovo okupili u parku Lafajet. Uprkos tome što je u subotu Tramp osudio nasilje upotrijebljeno protiv Džordža Flojda – predsjednik ne uspijeva da umiri podijeljenu naciju.

Pružanje utjehe i smirivanje tenzija, prema pisanju „Politika” nikada nije bila Trampova jača strana. On je kako podsjeća portal 2016. došao na vlast igrajući na kartu podjela i kritikujući cijele zajednice, počev od meksičkih imigranata do muslimana, podstičući strah za budućnost zemlje.

Nekoliko Trampovih saveznika i bivših saradnika priznali su za „Politiko“ da je ovo osjetljiv trenutak za zemlju i nijesu sigurni da li je Tramp dorastao tom zadatku. „Ovo je prije svega trenutak za zacjeljivanje rana, i oni moraju da pronađu način kako da umire tenzije“, kazao je jedan bivši zvaničnik administracije. „Oko njega postoje ljudi koji su toga svjesni. Pitanje je hoće li oni išta reći“, kazao je zvaničnik za „Politiko“.

CNN izvještava da su Trampovi saradnici i savjetnici duboko podijeljeni oko toga kakvu retoriku predsjednik SAD treba da usvoji nakon višednevnih protesta i nereda koji su zahvatili SAD zbog policijske brutalnosti.

Pojedini saradnici, kako navodi CNN, smatraju da on treba zvanično tim povodom da se obrati naciji i pozove na smirenost, dok drugi smatraju da treba oštrije da osudi nerede i pljačke ili će izgubiti značajan dio svojih birača na izborima u novembru.

Trampova reakcija povodom demonstracija je prilično konfuzna. Dok je u pojedinim nastupima imao umjeren pristup pozivajući na smirenost, on je na Tviteru koristio nasilnu retoriku, a u subotu je čak izgledalo kao da poziva svoje pristalice da organizuju kontramiting ispred Bijele kuće, što bi povećalo rizik od sukoba.

Tokom nasilnih protesta u MInesoti spaljeno je na desetine radnji
Tokom nasilnih protesta u MInesoti spaljeno je na desetine radnji foto: AP

Iz Bijele kuće je saopšteno da se Tramp i kao privatno lice i kao predsjednik „borio za inkluziju i zagovarao jednak tretman za sve“, kazao je Džad Diri zamjenik sekretara za medije u Bijeloj kući.

„Svako ko tvrdi drugačije samo pokušava da izazove razdor i ignoriše rad predsjednik za nepovlaštene zajednice“, kazao je Diri.

Međutim, Trampovi biografi tvrde da je on rasne sukobe koristio u svojim poslovnim taktikama i tokom karijere investitora u nekretnine u Njujorku.

„Tokom 1970-ih je otvoreno pokušavao da iskoristi ideju da su takozvani gradovi u gradovima, u kojima su većinom živjeli crnci, opasni i da im je potreban bijeli spasilac“, kazao je Majkl Dantonio, autor biografije „Istina o Trampu“.

Trampovi saradnici su podijeljeni oko Trampovog pristupa povodom protesta i nereda, dok pojedini smatraju da treba da pozove na smirenost, drugi pozivaju na oštriju reakciju kako ne bi izgubio birače uoči izbora

Dantonio je za „Politiko“ kazao da smatra da će Tramp teško uspjeti da umiri sadašnje tenzije u SAD jer njegov mentalitet „mi protiv njih“ potiče još iz djetinstva. „Tramp je bio superbogato privilegovano bijelo dijete tokom 1950-ih godina čiji se život prekorenuo sa promjenama koje su se dogodilo 1960-ih. On to nikada nije uspio da preboli“, kazao je Dantonio.

Nekoliko „trulih jabuka” ne znači da je policija rasistička

Robert O Brajan, savjetnik za nacionalnu bezbjednost u Bijeloj kući, negirao je u intervjuu za CNN da postoji sistematski rasizam među pripadnicima policijskih snaga u SAD, tvrdeći da se takav utisak stiče na osnovu „nekoliko trulih jabuka“.

„Ne, ne mislim da postoji sistematski rasizam. Mislim da su u 99,9 odsto slučajeva naši policajci sjajni Amerikanci. Mnogi od njih su Afroamerikanci, Hispanoamerikanci, Amerikanci azijskog porijekla i oni rade u najopasnijim četvrtima, imaju najteži posao u zemlji i smatram da su sjajni, nevjerovatni Amerikanci“, kazao je O Brajan za CNN. Međutim on je dodao da „nema sumnje da postoje policajci koji su rasisti“. „Mislim da su oni u manjini, to je nekoliko trulih jabuka koje treba da izbacimo“, kazao je on.

Bajden: Ne smijemo dozvoliti da nas bol uništi

Demokratski predsjednički kandidat Džo Bajden pozvao je juče demonstrante koji protestuju protiv policijske brutalnosti da se uzdrže od nasilja. „Protest protiv takve brutalnosti je ispravan i neophodan“, naveo je Bajden u saopštenju objavljenom u nedjelju malo poslije ponoći. „Međutim, spaljivanje zajednica i nepotrebno uništavanje nijesu. Mi smo nacija koja pati, ali ne smijemo dozvoliti da nas taj bol uništi“, naveo je Bajden.

Bajden će se 3. novembra suočiti sa Donaldom Trampom na predsjedničkim izborima. Šef Trampove izborne kampanje Bred Parskejl kazao je u subotu da Bajden treba oštrije da osudi nasilje koje je izbilo na protestima.

Nakon izbijanja nereda, Bajden je suočen sa sve učestalijim pozivima da za kandidata za potpredsjednika izabere Afroamerikanku. Pojedini afroamerički lideri i aktivisti za prava crnaca smatraju da bi Bajden na taj način pokazao afroameričkim biračima, koji su ključna komponenta glasačke baze demokrata, da će se pozabaviti temama poput reforme krivičnog sistema i brutalnosti policije.

Bajdenovo saopštenje podsjetilo je na izjavu uticajnog aktiviste za prava crnaca i američlkog poslanika Džordža Luisa iz Džordžije.

Luis, kojeg su 1965. godine u Alabami pretukli pripadnici policije tokom marša za glasačka prava, pozvao je u subotu demonstrante da budu „konstruktivni, a ne destruktivni“, mada je kazao da mu je poznat njihov bol.

Najnovije vijesti

Najčitanije

Jesu li Pljevlja žrtvovan grad?

27.03.2020 6050 pregleda