Foto ilustracija:Pixabay –

Crna Gora je danas, u eri rapidnog širenja lažnih narativa preko digitalnih platformi, bez ikakve strategije za borbu protiv dezinformacija i hibridnih prijetnji. Iako, odavno zrela za reformu zastarjelih medijskih zakona, u predugo pripremanim zakonima o medijima, audiovizuelnim medijskim uslugama i o javnom medijskom servisu Crne Gore nema niti jedne odredbe o dezinformacijama.

Crnogorsko zakonodavstvo, uopšteno, ne prepoznaje ove prijetnje, pa ne postoje ni mehanizmi zaštite od stranog miješanja, odnosno uticaja na demokratske procese, a evidentno je i nerazumijevanje političkih elita i potpuni izostanak političke volje da se država uhvati u koštac sa tim problemom.

Na sceni je procvat teorija zavjere, dezinformacije se šire brzinom svjetlosti, dok je medijska pismenost, uprkos pokušajima nekih domaćih i međunarodnih organizacija i djelova institucija da se podigne na zadovoljavajući, ipak na veoma niskom nivou.

Istraživač u Digitalnom forenzičkom centru (DFC) Milan Jovanović u razgovoru za Pobjedu ističe da su lažne vijesti globalni fenomen od kojeg ni Crna Gora nije izuzeta, međutim uz nefunkcionalne institucije i sve veću polarizaciju društva, stvorena je atmosfera koja je pogodna za širenje neistina u onlajn prostoru.

– Pritom, relativizacija i politizacija stranog uplitanja i dezinformacija trasirali su put djelovanju stranih i domaćih aktera koji su u sukobu sa konceptom liberalne demokratije i spoljnopolitičkim opredjeljenjima Crne Gore. Država nema strateški okvir za borbu protiv lažnih vijesti. Crnogorsko medijsko i izborno zakonodavstvo ne prepoznaju tu prijetnju. Dok državne institucije već godinama pokazuju pasivnost i nezainteresovanost za bavljenje tom pojavom, građanima je sve teže da razlikuju dezinformacije i tačne vijesti – kazao je Jovanović.

On ukazuje na podatak iz DFC-ovog godišnjeg istraživanja javnog mnjenja da preko 60 odsto građana smatra da su dezinformacije problem, ali istovremeno njih 63,7 odsto navodi da su nekada povjerovali u lažnu vijest.

– Najčešće se šire putem nekoliko portala u Crnoj Gori, Telegram kanala, koji pogoduje takvom sadržaju zbog labavijih pravila platforme i anonimnih profila na društvenim mrežama. Te pojave dostižu veće intenzitete u toku izbornih kampanja ili značajnih društveno-političkih događaja, kada dolazi i do kreiranja anonimnih portala za targetiranje i obračun sa neistomišljenicima, poput portala Izdaja, Udar i nekolicine drugih – navodi Jovanović.

Prema njegovim riječima, DFC je, uz Pobjedu, bio jedini akter koji se tada bavio razotkrivanjem djelovanja sajta Izdaja, međutim uprkos iznesenim podacima sa javno dostupnih izvora, ni danas nije poznato da li su nadležni nešto preduzeli, odnosno otkrili ko je targetirao aktiviste i političare.

Uticaj društvenih mreža doživio je posljednjih godina pravi uspon, pa platforme poput Fejsbuka, Instagrama i Tvitera danas igraju značajnu ulogu u kreiranju i plasiranju informacija, marketingu, poslovnom povezivanju i političkoj komunikaciji, a godine pandemije korona virusa su dodatno ubrzale promjene ka digitalnom i mobilnom medijskom i informacionom okruženju.

– Koliko su te pojave opasne po društvo, pokazalo se i u periodu korona virusa, kada se u kontinuitetu podrivalo povjerenje u zdrav razum, nauku i institucije. Prema posljednjim istraživanjima, 37,6 odsto ispitanika smatralo je da je pandemija izmišljena, dok 31,7% vjeruje da je kontroliše osnivač Microsofta Bil Gejts – kaže Jovanović.

No, prema njegovom mišljenju, kada je riječ o tradicionalnim medijima koji su registrovani u Crnoj Gori, oni u velikoj mjeri poštuju pravila i Kodeks novinara i novinarki, te su rijetko izvori ili kreatori lažnih vijesti.

– Ipak, primjetna je pristrasnost, podgrijavanje tenzija i manipulisanje činjenicama uz suptilno plasiranje štetnih narativa – ističe on.

Jovanović upozorava da, iako su nedavno završeni izbori prošli relativno mirno, ne treba ispustiti iz vida popis stanovništva koji je najavljen na jesen, kada bi mogli očekivati intenzivne dezinformacione kampanje, budući da se tom pitanju i dalje pristupa na političko-ideološkoj ravni.

– Još jedan aspekt problema o kojem se ne govori dovoljno jeste razvoj vještačke inteligencije (A.I.). Kvalitet sadržaja koji je A.I. u stanju da proizvede je na nivou ljudskog i teško je prepoznatljiv, posebno kada je u pitanju tekstualni sadržaj. Rješenja bazirana na generativnim A.I. tehnologijama već sada omogućavaju proizvodnju značajne količine audio, video, foto i tekstualnog sadržaja koji je veoma teško detektovati. Upotreba A.I. rješenja za potrebe zloupotrebe mreža i dezinformisanja u upotrebi je i u Crnoj Gori, a DFC je nekoliko puta već ukazivao na te pojave – navodi Jovanović.

Stoga, smatra Jovanović, buduća vlada i novi saziv Skupštine bi, u duhu preporuka iz najnovijeg dokumenta Evropskog parlamenta i sugestija koje dolaze iznutra, trebalo da ulože napore kako bi se pronašao adekvatan zakonski i institucionalni odgovor na pitanje stranog miješanja i dezinformacija.

– Nije problem izostanak dobrih praksi koje postoje na nivou EU i u pojedinim državama članicama, već nedostatak političke volje, percepcije negativnih implikacija dezinformacija na demokratske procese u Crnoj Gori i politički oportunizam – zaključio je Jovanović. 

Naglasi za Uru

Na jedan od tipičnih mehanizama uticaja na demokratske procese, ali i u najmanju ruku sumnjivog finansiranja političkih kampanja, DFC je ukazao prošle godine nakon lokalnih izbora u Podgorici i još 13 drugih crnogorskih opština.

Riječ je o danas nepostojećem sajtu i Fejsbuk stranici Naglasi.me kreiranoj 20-ak dana uoči lokalnih izbora koja je u periodu od nedjelju dana (15 – 23. oktobar) utrošila preko 15.000 eura na političko reklamiranje – isključivo jedne partije – Građanski pokret Ura, njenog kandidata za gradonačelnika Luku Rakčevića i njihovih stavova.

Ta stranica je samo za promociju jedne objave na Fejsbuku platila 1.500 eura, prema zvaničnim podacima kompanije Meta koja, između ostalog, upravlja Fejsbukom i Instagramom.

Riječ je bila o članku „Režim Mila Đukanovića ciglu po ciglu otpada sa tvrđave organizovanog kriminala Bemax koalicije“, objavljenom na istoimenoj veb adresi koji je plasiran 20. oktobra 2022. godine, tri dana uoči lokalnih izbora u Crnoj Gori.

Kako je Fejsbuk nakon niza zloupotreba platforme od trećih strana, u 2020. godini povećao transparentnost političkih kampanja svojoj mreži i uveo set novih pravila političkog oglašavanja, prema kojima svi autori političkih oglasa moraju da se identifikuju i ostave neki lični podatak, DFC je uspio da dođe do crnogorskog broja telefona osobe koji je ostavljen kao identifikacioni mehanizam – riječ je bila o Mađaru Tamasu Bodiju.

DFC je tada, budući da je stranica utrošila duplo više novca od bilo koje političke partije, uputio niz upita s ciljem dobijanja više informacija o načinu finansiranja političke kampanje i reklama sa te stranice i eventualnih veza sa Urom.

Set pitanja uputili su Ministarstvu unutrašnjih poslova, s ciljem utvrđivanja perioda borav(a)ka Bodija i da li se on preklapa sa nekim prethodnim izborima u našoj zemlji. Od Ure su tražili da im dostave podatke preko kojih stranica na Fejsbuku su plasirali političke reklame za potrebe kampanje za lokalne izbore, kao i koliko novca je za to utrošeno. Odgovori na sva pitanja su izostali.