Srbija je prema godišnjem izvještaju Energetske zajednice ocijenjena kao zemlja lider u energetskoj tranziciji, a slijede je Crna Gora i Ukrajina. U izvještaju se navodi da je, kao šampion u nekoliko prošlih procjena, Crna Gora skromno napredovala, ali je zadržala svoju poziciju u gornjem rangu.

U izvještaju se navodi da je Crnogorske berza električne energije BELEN u aprilu ove godine pokrenula tržište električne energije dan unaprijed.

– Crna Gora bi trebalo da se fokusira na transpoziciju i implementaciju paketa integracije električne energije kao preduslova za spajanje svog tržišta dan unaprijed – stoji u izvještaju.

U dijelu koji se odnosi na dekarbonizaciju energetskog sektora navodi se da je Crna Gora napredovala sa izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj efikasnosti i novim propisima o označavanju. U dokumentu se napominje da zemlja treba da dostavi nacrt NEKP-a Sekretarijatu sa ciljanim pristupom postepenom izbacivanju uglja.

Kada je riječ o energetskoj bezbjednosti, iz Energetske zajednice navode da je u ovoj godini izrađen Nacrt zakona o informacionoj bezbjednosti kojim se transponuje Direktiva NIS2, te da bi trebalo bi da bude usvojen u narednom izveštajnom periodu.

– Uredbu (EU) 2019/941 o spremnosti na rizik u sektoru električne energije treba transponovati i njeno sprovođenje treba da počne određivanjem nadležnog organa – navodi se u izvještaju.

Dobre rezultate Crne Gore u oblasti zaštite životne sredine zasjenjuje dugogodišnja neusaglašenost TE Pljevlja sa pravilima o ograničenom vijeku trajanja prema Direktivi o velikim postrojenjima za sagorijevanje. Očekuje se da će nakon ekološke rekonstrukcije postrojenje biti u skladu sa graničnim vrijednostima Direktive o industrijskim emisijama.

U izvještaju se napominje i da je Agencija za zaštitu konkurencije donijela je prve dvije odluke o državnoj pomoći u sektoru energetike.

Integracija sa Evropskom unijom nužno znači prihvatanje Evropskog zelenog dogovora, kazao je zamjenik direktora EZ Dirk Bušle.

– Zapravo, vidimo da je transformacija je zauzela značajno mjesto u ugovornim stranama i da se reforme nagrađuju investicijama u obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost. Završetak usvajanja regulatornog paketa Evropskog zelenog dogovora, uključujući nedostatak oporezivanja CO2, koje je isplivalo na površinu zbog prekogranične takse na CO2 (CBAM) i usklađenosti sa ekološkim standardima, ostaje u fokusu našeg rada. Moraće da se obezbijede i namjenska finansijska sredstva za sprovođenje ambicioznih energetskih i klimatskih planova – naveo Bušle.