Posljednje zaduženje Vlade Crne Gore po kamatnoj stopi od kumulativno preko 10 procenata, otvorilo je pitanje do kada će Crna Gora moći da se zadužuje. Ono što je sigurno je da će novca sve više nedostajati, jer je loše stanje javnih finansija zbog kojih Crna Gora nema kredibilitet na međunarodnom tržištu. Nedostatkom reformi, agresivnim poltičkim zapošljavanjem i poopulističkim mjerama, projekcije Vlade su da je u 2024. godini planirano zaduženje biti 842 miliona, a u 2025. čak milijardu i 1,127 milijardi za pokriće nedostajućih sredstava. Ovo su podaci iz Prijedloga programa ekonkmskih reformi 2023-2025.

U ovoj godini, prema budžetu Crne Gore, faliće još 500 miliona. Dakle, ukupno za ovu i naredne dvije godine preko 2,5 milijardi eura. Radi poređenja, Crna Gora se od nezavisnosti 2006. do 2020, ne računajući tajno zaduženje od 750 milioma eura, ukupno zadužila oko tri milijarde eura, i to za kapitalne projekte poput auto-puta, kabla prema Italiji, izgradnji vrtića, škola, domova zdravlja… Dakle, za 14 godina tri milijarde za kapitalne projekte, a za pet, od 2020. do 2025, preko tri i po milijarde za plaćanje, kako izgleda, partijskog populizma.

Crna Gora će, međutim, po ovim uslovima moći da se zadužuje veoma kratko, realno do kraja ove fiskalne godine, jer postojeći način vođenja fiskalne politike karakteriše odsustvo reformi i skupo zaduženje za finansiranje populisitčkih obećanja Vlade. Osim lošeg stanja javnih finasija Crne Gore zbog koje Crna Gora nema kredibilitet na međunarodnom tržištu, nema ni političke stabilnosti, a na sve to dolazi i stanje na i međunarodnom tržištu jer je Evropska centralna banka nedavno ponovo povećala kamatnu stopu za 0,5 procentnih poena, koje zaduživanje većina zemalja čini skupljim.

Situacija na međunarodnom finansijskom tržištu, otežaće mogućnosti i uslove zaduživanja za zemlje sa visokim fiskalnim deficitom i javnim dugom, poput Crne Gore. Projektovani fiskalni deficit Crne Gore od šest odsto BDP i javni dug od 76 odsto BDP, uz slične projekcije na srednji rok, ukazuju na neodrživost javnih finansija i visok rizik nemogućnosti finansiranja ovolikog deficita i otplatu javnog duga.

Sredjoročne fiskalne projekcije pokazuju da postojeća Vlada nije ni imala namjeru da se bavi reformama, i da smanjuje neproduktivnu potrošnju, već su njeni planovi bili da do 2025. godine povećava tekuću potrošnju, uz fiskalni deficit od oko 400 miliona godišnje, koji se jedino može finasirati iz zaduživanja, pa Vlada projektuje povećanje javnog duga na preko pet milijardi eura do 2025. godine.

Sa takvim projekcijama, uz postojeći kreditini rejting Crne Gore, investitori, odnosno kreditori nijesu skloni, čak i da su uslovi na međunarodnom finansijskom tržištu mnogo bolji, da zemlji pozajmljuju sredstva, a i ako pozajme, kamatne stope su enormno visoke zbog visokog rizika zemlje kojoj odobravaju sredstva.

Dokaz toga je nedavno zaduženje Crne Gore uz efektivnu kamatnu stopu od skoro 10 odsto, što je više od prosječne kamatne stope po kojoj se zadužuju privreda i građani. Takođe, dok cijene obveznica na međunarodnom tržištu trenutno rastu, cijena crngogorskih obveznica je nepromijenjena i na nivou je od oko 80 procenata vrijednosti u odnosu na nominalnu vrijednost.

Samo za kamate 140 miliona eura

Otežane mogućnosti zaduživanja naše zemlje, i zaduživanje sa visokim kamatama, dalje će povećavati rashode kamata, koje je postojeća Vlada projektovala na čak 140 miliona eura naredne, pri čemu će oni iznositi i više, ukoliko bi se nastavio ovakav trend rasta potrošnje i skupog zaduživanja. Ovo stanje nije održivo ni u kratkom roku, jer ukoliko Vlada ne predloži paket mjera kojima će smanjiti ogromnu potrošnju i deficit već do kraja ove godine može se desiti trenutak da Crna Gora neće moći da se zaduži na međunarodnom tržištu, što može dovesti u pitanje redovnost izmirivanja obaveza i zaštitu javnog interesa.

Sve ovo bi imalo negativan uticaj na ekonomiju u cjelini, odnosno državnu, investicionu i ličnu potrošnju i izvoz, a posebno na stabilnost bankarskog sektora. Jasno je da postojeća Vlada u tehničkom mandatu niti je imala namjeru ranije, niti više može predložiti hitne reforme koje bi zahtijevale i izmjene zakona kojima bi se doprinijelo smanjenju fiskalnog deficita.

Ovo su neophodni koraci kako bi se popravila loša reputacija Crne Gore u očima kreditora i spriječio bankrot države već ove godine.