Ni na jednom od dosadašnjih popisa to se nije dogodilo, no kako su decenije odmicale, tako je rast broja stanovnika procentualno bivao sve manji.

U sjenci krupnih političkih tema, prošle sedmice u parlamentu je usvojen Zakon o popisu stanovništva, domaćinstva i stanova. Crna Gora time je korak bliže popisu, koji bi, prema najavama vlasti, trebalo da bude održan naredne godine.

I dok u susret popisu dominiraju pitanja o tome kakvi bi mogli biti podaci o nacionalnosti, jeziku ili vjeroispovijesti, gotovo da se niko i ne osvrće na jednu od suštinskih tema – da li je pred nama prvi popis koji će pokazati kako Crna Gora ostaje bez stanovništva.

Pada nije bilo, ali stagnacije jeste

Ni na jednom od dosadašnjih popisa to se nije dogodilo, no kako su decenije odmicale, tako je rast broja stanovnika procentualno bivao sve manji. Najzad, u periodu između 2003. i 2011. godine, gotovo da se dogodila stagnacija. Ovog puta moglo bi se desiti da rasta uopšte i ne bude.

“Ono što svakako očekujemo da će pokazati novi popis je smanjenje broja stanovnika, a shodno podacima o prirodnom priraštaju”, poručivala je ljetos demografkinja Mileva Brajušković-Popović.

Povremeno se u javnosti pojave međunarodne procjene broja stanovnika, a one su često kontradiktorne. Tako su iz Eurostata procijenili da je u Crnoj Gori prvog dana ove godine bilo 617.683 stanovnika, no iz Populacionog fonda Ujedinjenih nacija kasnije su saopštiliprocjenu da ih je istog dana bilo 627.512.

Starih će biti više nego mladih

Nedavno je Društvo statističara i demografa Crne Gore objavilo alarmantan podatak, koji govori da je ove godine razlika između mlađe i starije populacije bila na istorijskom minimum od 1,9 odsto.

“Udio populacije od 0 do 14 godina u ukupnom broju stanovnika Crne Gore uskoro će biti izjednačen sa udjelom populacije starije od 65 godina”, poručili su oni.

I u regiji uglavnom drastičan pad

Ne baš lijepe vijesti stižu i nakon obavljenih popisa u državama okruženja. U Srbiji, Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji ove i prošle godine pokazalo se kako je došlo do pada broja stanovnika u odnosu na prošlu, odnosno pretprošlu dekadu.

Prema prvim informacijama, Srbija bi mogla imati blizu pola miliona stanovnika manje nego prije 11 godina, a Hrvatska je 2021. godine registrovala pad od čak 400 hiljada.

Među državama bivše Jugoslavije koje su u posljednje dvije godine uspjele da sprovedu popis, rast je jedino zabilježen u Sloveniji.

Nalik Crnoj Gori, popisa tokom ove decenije još nije bilo u Bosni i Hercegovini i na Kosovu, ali ni u Albaniji.

Bosna i Hercegovina je prije devet godina imala 3,79 miliona stanovnika, pokazao je tadašnji popis. No, Eurostat je, na bazi indikatora iz bosansko-hercegovačkih statističkih institucija, procijenio kako je prošle godine u toj državi živjelo 3,38 miliona stanovnika.

Na Kosovu još nije bilo popisa, no procjene njihovog zavoda za statistiku govore kako je tamo prošle godine bilo 1,78 miliona stanovnika, što bi bilo za 50 hiljada više nego na popisu 2011. godine.

Prema nezvaničnim indikatorima, koji podrazumijevaju godišnju procjenu, u Albaniji je prošle godine živio 2,81 milion stanovnika, što je manje za dvadesetak hiljada u odnosu na podatak sa popisa sprovedenog 2011. godine.