Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović večeras je u intervjuu za TV N1 kazao da je najmanje 30 godina jedan od važnijih aktera političkog života u Crnoj Gori. Podsjetio je da je tri puta tokom tog perioda donosio odluke da napusti politiku.

“Uvijek nakon referendumske ili izborne pobjede, ali je sticaj okolnosti učinio da sam se vraćao zbog nekih potreba da možda bolje zaštitimo nešto što su bile tekovine te prethodne politike, i na moju žalost još uvijek sam u političkom životu”, kazao je Đukanović nakon što je novinarka intervju počela konstatacijom koju joj je rekao takstista, koja glasi da skoro 80 procenata građana Crne Gore ne pamti Crnu Goru bez Mila Đukanovića.

Odgovarajući na pitanje da li žali što je još uvijek u političkom životu, predsjednik Đukanović je odgovorio potvrdno.

“Mislim da svako razuman žali, jer svako razuman ima potrebu da tokom svog radnog vijeka radi makar dva različita posla”, odgovorio je predsjednik Crne Gore.

Upitan da li je to što je rekao neka vrsta najave da odlazi iz politike, Đukanović je kazao da to nije najava.

“Danas Vam ne najavljujem ništa. Uvijek mogao da donesem odluku da je napustim, ali to nisu jednostavne odluke. Ako provedete cio svoj vijek u politici i ako iza sebe nešto ostavljate, a nije baš malo, mi smo ovdje obnovili državu, sačuvali mir, unaprijedili međuetničke odnose, ušli u NATO, doveli investitore. I ako se to u nekom trenutku zaljulja, pa se pokaže potreba da treba da se još angažujete neko vrijeme, da malo učvrstimo još temelje i da sačuvamo te tekovine, nije jednostavno reći ‘”o me ne zanima’, jer bi to zapravo značilo da vas ne zanima vaš cijeli život”, poručio je Đukanović.

Ponovio je da nije još odlučio da li će se kandidovati 2023.

Govoreći o glasinama kako mu je “neko rekao da treba da se povuče iz političkog života”, Đukanović je ponovo to demnatovao, a zatim i poručio sljedeće:

“Niko mi nije rekao nikada. Tako sa mnom ne razgovora. Iz dubine duše prezirem taj inferiorni stav. Tako se sa Crnom Gorom koju sam ja vodio nikada nije razgovaralo i ne razgovara ni sad”.

Abazović preformulisao prioritete Vladine agende

O najavi Abazovića da je moguće da će naredne sedmice biti potpisan Ugovor sa SPC Đukanović kaže da se  Abazović opredijelio prilično iznenada da preformuliše prioritete Vladine agende, pa umjesto ispunjavanja obaveza iz pregovaračkih poglavlja 23 i 24, u prvi plan je doveo potpisivanje ugovora o pitanjima od zajedničkog interesa Vlade Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve.

“Dakle, opredijelio se da ne prihvati sugestiju da obavi jedan ozbiljniji, inkluzivniji konsultativni proces, prije nego što Vlada donese odluku. Nakon što je Vlada donijela odluku prihvatio je moju sugestiju da zastane sa potpisivanjem Ugovora kojeg je Vlada prihvatila i da naknadno obavi jedan konsultativni proces”, istakao je on.

Sve što je rađeno na tom planu, kaže Đukanović, rađeno je veoma trapavo, tako da zapravo nije došlo ni do konstituisanja tog ekspertskog tima koji bi preuzeo na sebe odgovornost da Vladi pomogne u ocjeni da li je sve što je zapisano u ugovoru u skladu sa nacionalnim interesima Crne Gore.

“Ne iznenađuje me. Premijer je želio da taj konsultativni proces obavi na moj nagovor i da obavi sa namjerom da formalno pokaže neko poštovanje prema takvoj inicijativi, ali mislim da suštinski je on odluku donio na Vladi i očekivao sam da će u određenom trenutkuse odlučiti i na potpisivanje ugovora sa SPC”, istakao je Đukanović.

On smatra da u tekstu tog ugovora nijesu dovoljno zaštićeni državni interesi Crne Gore.

Na pitanje znači li da ukoliko se stvarno potpiše ugovor sa SPC, i time se stvar stavi završenom, da će i dalje podržavati Vladu, Đukanović kaže – Ne.

“Prvo je bio jasan stav da ćemo pokušati da paralelno sa inicijativom izglasavanja nepovjerenja Vladi unutar parlamenta gradimo taj širi konsenzus koji će obezbijediti donošenje odluka o Sudskom savjetu, Ustavnom sudu i Vrhovnom državnom tužiocu. Dan, dva iza toga smo premijer Abazović i ja postigli dogovor da se zaustavi proces potpisivanja ugovora i da se da šansa još jednoj fazi konsultacija. Pošto od tih konsultacija nije bilo ništa, dakle, premijer Abazović bi sada potpisao onaj “govor za koju smo ocijenili da je protivan nacionalnim interesima Crne Gore i protivan ustavno-pravnom sistemu Crne Gore”, istakao je on.

Ukoliko se, poručuje Đukanović, potpiše takav Ugovor nema više manevarskog prostora.

“Mi idemo u parlament sa inicijativom za izglasavanje nepovjerenja vladi. Nećemo ići na inicijativu za skraćenje mandata parlamentu, upravo da bismo sačuvali parlament u stanju funkcionalnosti, da se unutar parlamenta može nastaviti proces traganja za dvotrećinskom ili tropetinskom većinom, dakle koja bi obezbijedila da se izaberu ovi pravosudni organi, i da Crna Gora napravi očekivani iskorak na planu evropskih integracija”, kazao je on.

Nećemo izglasavati nepovjerenje parlamentu, dodao je, jer bi bio suspendovan parlament i on više ne bi mogao da donosi odluke koje se tiču dinamike na evropskom putu.

“Ako se potpiše ugovor za koji smo jasno ocijenili da je protivan ustavno-pravnom sistemu i državnim interesima Crne Gore, ovakav kakav je usvojen Vladi, nema nikakve sumnje, procesuiramo inicijativu za smjenu Vlade. Parlament nastavlja još da funkcioniše sve do održavanja izbora, jer od pada Vlade do održavanja izbora mora proći, da kažem, vjerovatno, najmanje 60, a najviše 90 dana. U tom periodu parlament radi, mi zakazujemo izbore i dobijamo novu Vladu”, rekaoje Đukanović.

On je objasnio zašto ovo nije Temeljni već samo ugovor sa SPC.

“Temeljni ugovor je kada potpisujete međunarodni ugovor, a ovo je ugovor Vlade i jedne vjerske zajednice. Temeljni ugovor je bio sa Katoličkom crkvom, sa Svetom Stolicom koja je subjekt međunarodnog prava, kao članica Ujedinjenih nacija”, pojasnio je on.

Senzacionalnim hapšenjem se brukaju ljudi

Komentarišući izjave vezane za hapšenja posljednjih mjeseci gdje su njegove neke rečenice nazvane pritiscima na pravosuđe Đukanović je naglasio da je bio svjestan da otvara neku temu za koju veći dio javnosti neće imati razumijevanje, a siguran je da onaj dio javnosti koji je kritički nastrojen prema politici koju vodi će u tome pronaći upravo razlog za optužbe o pritisku na tužioce.

“Ne. Nije riječ o tome, i tokom vršenja državnih poslova sam se jako držao po strani da nikada ne kažem nešto što bi moglo biti protumačeno kao pritisak na pravosuđe”, kazao je predsjednik Crne Gore.

Đukanović je poručio da je on taj koji sebi daje za pravo da iz ove pozicije kaže: “Ne može dalje trajati praksa u kojoj ćete ugledne ljude Crne Gore, ovdje je riječ o jednom rektoru, od dva univerzitetska profesora…”

“Dakle nikome titula, pa ni rektorska, ni direktorska, ne garantuje da ne može prekršiti zakon. Svako u koga se sumnja da je prekršio zakon treba da bude na optuženičkoj klupi. Svako treba da odgovara i svako treba da snosi zatvorsku kaznu ako to bude procjena nezavisnog sudstva, ali meni se čini da mi ovdje imamo problem sa drugim. Ovdje se na neki način prevenira sudski proces, ovdje se senzacionalnim hapšenjem brukaju ljudi, ovdje se ljudi šalju u pritvor, zadržavaju po nekoliko mjeseci, ili čak po nekoliko godina”, naglasio je on.

Prema njegovim riječima, nemate pravo kao tužilac da brukate ljude i da udarate na njihovu ličnu i porodičnu čast, da ih izložite potpuno profesionalnoj i moralnoj degradaciji i da to bude bez posljedica ako se pokaže da ste to radili bez dovoljno argumenata.

Đukanović je nastavio o ovom pitanju rekavši da se nažalost u Crnoj Gori mnogo ovakvih slučajeva nataložilo, upozorivši da su ljudi proveli nekoliko godina u pritvoru, da su izašli iz pritvora, da su naplatili milionske iznose od države, a da ti tužioci i dalje rade.

Predsjednik Crne Gore je između ostalog kazao da je njegov prigovor Abazoviću i njegovoj Vladi bio da su hapšenja poistovjetili sa dostignućima vrijednim evropskog priznanja.

“Ne mislim da je Evropska unija sinonim za hapšenja”, ocijenio je on.