Predsjednica Skupštine Danijela Đurović ne očekuje da će predsjednik Crne Gore Milo Đukanović raspustiti parlament i raspisati parlamentarne izbore, kada istekne zakonski rok za formiranje Vlade, što je u ovom slučaju 15. mart. U razgovoru za Pobjedu, Đurović ističe da bi to zemlju gurnulo u još veću krizu.

POBJEDA: Za 27. januar zakazana je sjednica Skupštine na kojoj bi trebalo da budu izabrane sudije Ustavnog suda. Mislite li da će se to i desiti ili ipak imate određenu dozu rezerve da bi se nešto moglo promijeniti u poslednjem trenutku?

ĐUROVIĆ: Već duže vrijeme pitanje izbora sudija Ustavnog suda zaokuplja pažnju javnosti i to s potpunim pravom. Više puta sam saopštila da je rješavanje ovog pitanja ključni preduslov za izlazak iz duboke političke i institucionalne krize u kojoj se nalazimo mjesecima, kao i za nastavak evropskog puta naše zemlje. Kada sam preuzela funkciju predsjednice Skupštine Crne Gore, kao jedan od svojih prvih prioriteta postavila sam upravo kompletiranje Ustavnog suda.

Nakon pet neuspješnih javnih poziva od 2018. godine, krajem prošle godine raspisali smo šesti i ubrzali proceduru prijavljivanja kandidata. Organizovali smo i njihovo javno intrervjuisanje u plenarnoj sali Skupštine i dozvolili prisustvo zainteresovanim stranama, želeći da proces učinimo što transparentnijim i otvorenijim.

Sve ovo rezultiralo je političkim dogovorom i neupitnom podrškom za najmanje tri kandidata za sudije Ustavnog suda. Očekujem da 27. februara ta podrška bude postignuta i za četvrtog kandidata, čime bismo napokon pokazali najviši stepen odgovornosti prema državi, njenim institucijama i našem evropskom putu.

POBJEDA: Državna izborna komisija nije potvrdila kandidaturu lideru “Pokreta Evropa sad” Milojku Spajiću, te za sada imamo samo jednog kandidata za nastupajuće predsjedničke izbore – Andriju Mandića. Ukoliko ne budete imali svog kandidata, koga ćete podržati?

ĐUROVIĆ: Žao mi je što je gospodin Spajić svojim neiskustvom sebe doveo u ovako nezavidnu situaciju i prokockao značajan politički kapital koji je “Pokret Evropa sad” stekao na lokalnim izborima, posebno u Glavnom gradu. Nadam se, ipak, da će ova politička grupacija naći način da pruži adekvatan doprinos jačanju demokratskih snaga u Crnoj Gori.

Što se tiče ostalih kandidata, svakako bih sačekala da sve kandidature pristignu i da o njima konačnu riječ dâ Državna izborna komisija. Podsjećam da se Socijalistička narodna partija od početka zalagala za zajedničkog kandidata koji bi predstavljao većinu od 30. avgusta 2020. godine, ali nismo naišli na razumijevanje ostalih partnera. SNP CG će, u svakom slučaju, na svojim organima donijeti odluku koja će biti najbolja za naše građane.

POBJEDA: Pregovori o formiranju 44. Vlade su naizgled propali. Šta će se dešavati kada istekne i zakonski rok za formiranje Vlade?

ĐUROVIĆ: Napominjem da je Skupština Crne Gore 29. decembra prošle godine konstatovala da je gospodin Miodrag Lekić mandatar za sastav nove, 44. Vlade Crne Gore. Prema informacijama koje imam, razgovori o njenom formiranju i dalje traju, ali ne idu planiranom dinamikom.

Vjerovatno je da redovni izbori za predsjednika Crne Gore dijelom utiču na veću posvećenost političkih subjekata drugim važnim pitanjima kao što je, svakako, izbor nove Vlade, imajući u vidu da je 43. Vladi Skupština Crne Gore izglasala nepovjerenje, te prema tome, rokovi još nijesu istekli.

Podsjećam da Ustav Crne Gore propisuje da Vlada kojoj je izglasano nepovjerenje nastavlja sa radom do izbora nove. Nakon eventualnog isteka roka za formiranje Vlade, postupa se u skladu sa procedurom utvrđenom Ustavom i zakonom.

POBJEDA: Ako predsjednik Đukanović, prije isteka mandata raspusti Skupštinu, hoćete li pokrenuti dijalog o izbornim uslovima, kontroli biračkog spiska…?

ĐUROVIĆ: Ne očekujem da će gospodin Đukanović povući takav potez jer bi to dovelo do još veće destabilizacije države. Mislim da je i on toga svjestan i da iz ovog razloga ni do sada tako nešto nije uradio.

Ukoliko dođe do raspuštanja Skupštine Crne Gore, kako ste naveli u Vašem pitanju, podsjećam da u tom slučaju Ustav propisuje da predsjednik narednog dana od dana raspuštanja raspisuje izbore za poslanike.

Što se tiče izbornih uslova, više puta sam potencirala važnost reforme izbornog zakonodavstva i tražila od predstavnika političkih partija koje participiraju u parlamentu da ovo pitanje stavimo visoko na listi naših prioriteta. Nažalost, događaji su sustizali jedni druge, često smo se nalazili u nesvakidašnjim i politički kompleksnim situacijama koje nam nisu dale dovoljno vremena i prostora da posvetimo potrebnu pažnju ovom bitnom pitanju.

Bilo bi suprotno međunarodnim standardima da nakon raspisivanja izbora pristupimo izmjenama izbornog zakonodavstva jer rokovi i procedure već počinju teći po važećim (postojećim) propisima. Mislim da je promjene izbornih propisa i zakona, koji prate uređenje ove oblasti od hitne važnosti za izborni proces, potrebno završiti ranije tako da iz novog izbornog procesa izađemo sa povjerenjem u zakonitost njegovog toka i sa nespornim rezultatima.

Nadam se da će se, nakon izbora sudija Ustavnog suda 27. februara, i ovo pitanje naći na dnevnom redu i da će što prije biti riješeno, jer će svaki izborni ciklus koji se održi po trenutnim propisima uvijek ostavljati dileme i nedoumice o eventualnim nepravilnostima.

Pitanje kontrole biračkog spiska je u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova, ali kroz adekvatna zakonska rješenja koja ćemo usvojiti u parlamentu stvorićemo pretpostavke za kreiranje precizne i tačne baze podataka koja neće ostavljati nikakvu dilemu u regularnost izbornog procesa i rezultate izbora. To je pitanje kome se moramo apsolutno posvetiti, ne vodeći računa o partijskim i partikularnim interesima, već isključivo o interesima građana i njihovom pravu da biraju i budu birani u skladu sa Ustavom i zakonom.