Program ekonomskog državljanstva istekao je 31. decembra, a Vlada je nedavno donijela odluku o formiranju koordinacionog tijela za analizu tog programa radi praćenja njegove realizacije i efekata, kao i mogućnost njegovog nastavka, saopštio je u intervjuu za „Dan“ ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović.

– Taj program je Crnoj Gori donio brojne finansijske benefite i u ovom trenutku analizira se mogućnost modela njegovog nastavka. Crna Gora kao država kandidat u procesu pristupanja Evropskoj uniji uzima u obzir i nedostatke na koje u kontinuitetu ukazuje Evropska komisija i svoje odluke u tom smislu baziraće na najboljem interesu države – istakao je Đurović.

On je zadovoljan usvojenim budžetom jer ga vidi kao oslonac daljeg ekonomskog razvoja države i brige za građane.

– Vjerujem da je on realan i održiv okvir za očuvanje životnog standarda stanovništva u vrijeme krize. Smatram da optužbe da je potrošački ne stoje. Očekujemo da će planirani izdaci za socijalnu zaštitu, povećanje penzija i zarada zaposlenih u javnom sektoru smanjiti pritisak inflacije na građane. Takođe, kapitalnim budžetom određena su sredstva za brojne projekte kojima su obuhvaćene sve crnogorske opštine i koji garantuju dalji ekonomski razvoj države – rekao je Đurović.

Uprkos teškoćama i izazovima koje je donijela primjena programa „Evropa sad“, smatra da je povećanje plata građanima znatno amortizovalo udar inflacije prošle godine.

– Program „Evropa sad“ uticao je i na smanjenje sivog tržišta i povećanje potrošnje, a samim tim doveo i do ekonomskog rasta. Sa druge strane, rast plata, kako potvrđuju i međunarodne finansijske institucije, podstakao je domaću inflaciju, a država je preuzela kompletno finansiranje dugova Fonda zdravstva. Kao odgovorna vlada, u narednom periodu analiziraćemo ove uticaje i voditi politike koje idu u korist i građana i privrede – kazao je Đurović.

On vjeruje da će Crna Gora uspjeti da odgovori izazovima, među kojima su ekonomska kriza i inflacija.

– Vlada je tokom prošle godine pažljivo pratila rast cijena, posebno osnovnih životnih namirnica i energenata. Ministarstvo na čijem sam čelu ograničilo je marže na brašno, šećer, ulje i so, što je dalo rezultate. Takođe, ograničili smo cijenu peleta, dok je Ministarstvo finansija smanjilo akcize na gorivo. Uprkos kretanjima na tržištu, uspjeli smo da i cijena struje ostane na istom nivou. Mislim da sve ovo govori o tome da Vlada i te kako prati šta se dešava i reaguje kako bi građani što manje osjetili posljedice globalnih ekonomskih šokova. Vjerujem da će i u 2023. država pronaći način da se nosi sa ovim izazovima – rekao je Đurović.

On je ocijenio da je za nama uspješna turistička sezona, koja je, uprkos izostanku turista sa tradicionalnih tržišta, bila na oko 90 odsto od rekordne 2019.

– Prema podacima Centralne banke, zaključno sa trećim kvartalom godine, prihodi od inoturista dostigli su 916 miliona eura, što je na nivou od 90 odsto u poređenju sa rekordnom 2019. godinom. Vjerujem da će ukupni prihodi za prošlu godinu dostići milijardu eura, pa i više, čime smo veoma zadovoljni. Kada su u pitanju za nas značajna emitivna tržišta, rusko i ukrajinsko, došlo je do pada broja turista i broja noćenja. U strukturi stranih turista prošle godine najviše noćenja ostvarili su turisti iz Srbije (25,30%), Bosne i Hercegovine (8,08%), Njemačke (7,85%), Francuske (6,40%) i Velike Britanije (5,16%). Povećan je broj gostiju iz Holandije i Norveške, ali i iz Izraela i Egipta, a bilježimo povećano interesovanje i sa područja Saudijske Arabije. Svaka kriza podrazumijeva alternative, a naša je upravo osvrt ka evropskim i udaljenim tržištima – istakao je Đurović.

Kada je u pitanju formiranje robnih rezervi, on smatra da za tim postoji potreba, kroz osnivanje agencije za strateške rezerve.

– Predstoji izrada dodatnih studija koje bi riješile sve dileme oko mogućeg osnivanja te institucije i svih zakonskih i operativnih uslova za funkcionisanje sistema robnih rezervi – zaključio je Đurović.